Znate li ko je otrovao sultana Fatiha, osvajača Istanbula?

Sultan Mehmed II, poznat kao Mehmed Osvajač (Fatih Sultan Mehmed), bio je jedan od najznačajnijih vladara u historiji Osmanskog carstva. Rođen 1432. godine u Edirneu, Mehmed je s 21 godinom osvojio Carigrad 1453. godine, čime je okončao hiljadugodišnje Vizantijsko carstvo i otvorio vrata novoj eri – kako za Osmansko carstvo, tako i za cijeli svijet. Ovo osvajanje smatra se jednim od ključnih događaja koji označavaju kraj srednjeg vijeka i početak novog doba.

Nakon osvajanja, Carigrad je preimenovan u Istanbul i pretvoren u prijestolnicu Osmanskog carstva. Mehmed II je bio daleko više od vojnog stratege – bio je obrazovan vladar koji je govorio više jezika i koji je podsticao razvoj nauke, kulture i prava. Njegova vladavina obilježena je snažnom centralizacijom vlasti, osvajanjima na Balkanu i Bliskom istoku, te pokušajima da Osmansko carstvo učini nasljednikom rimskih i islamskih civilizacija.

Sultan je bolovao od gihta. Bolest, naravno, nije smrtonosna, ali bi ga povremeno prikovala za krevet, što ga je ometalo i usporavalo u njegovim osvajačkim pohodima.

U to vrijeme postojala je određena biljka koja je liječila giht, poznata kao mrazovac. Mrazovac je najotrovnija livadarska biljka. Sva biljka je otrovna, posebno lukovice i sjemenske glavice. Koristi se protiv raznih bolesti, ponajviše zglobnog reumatizma.

Mrazovac je biljka dosta slična šafranu i kaćunu. Dozrijeva na proljeće, ima ga na livadama i pašnjacima i samo oštro oko i dobro podučen travar znaju ga razlikovati od kaćuna. A to je još i najmanji problem. Glavno nastaje u tome kada ga treba birati i u kojoj količini upotrijebiti da bi se koristio kao lijek. U tome je najpouzdaniji bio mešter Jakob, ljekar jevrejskog porijekla.

Njega spominju pod tri imena: Jakopo, Jakob i Jakub. Ovo treće je zato što se negdje navodi da je primio islam i postao Jakub-beg. U nekim izvorima ne spominje se kao musliman, a u nekim se to i pobija. Istovremeno se potvrđuje da je Jakob uživao posebne povlastice i da je bio sultanov savjetnik. Čak se navodi i da je imao titulu vezira i bio rizničar te je tituliran i kao Jakub-paša.

Sultana je nesnosan bol u nožnom palcu probudio usred noći. Smetao mu je i dodir jorgana. S nožnog palca, bol se proširila po zglobovima.

Ima li lijeka?

Ima, mrazovca!

Pozvan je doktor Jakob da spremi lijek kojeg je sultan popio. Nakon dva puna dana u bunilu, ispuštajući poneku riječ koju nikako nisu mogli povezati i kad se već mislilo da mu više nema pomoći, pridigao se veliki sultan Mehmed Fatih. Tada se oglasio mujezin s pozivom na ikindiju. Sultan se pridigao i opasao sablju. Htio je da opasan njome stane pred svoga Gospodara.

Duša velikog sultana Mehmeda Fatiha, Božije sjene na Zemlji, sultana svih sultana, vratila se u budućnost, svome jedinom Gospodaru.

Jakob je naravno pobjegao, sultanovi su ga ljudi našli negdje pred današnjim Rimom i tu je i on skončao.

Sultan Mehmed II Fatih na bolji svijet preselio je 3. maja 1481. godine u 49. godini života.