ŽESTOKA RASPRAVA U AMERIČKOM KONGRESU O BiH: Dodik rasturen!

Održano saslušanje pred Pododborom za Evropu u okviru Odbora za vanjske poslove Predstavničkog doma američkog Kongresa privuklo je izuzetnu pažnju regionalne javnosti, posebno zbog poruka koje su se direktno ticale Bosne i Hercegovine i domaće političke scene. Iako su pojedini mediji gotovo svu pažnju usmjerili na nastup Maksa Primorca, nekadašnjeg zvaničnika iz perioda administracije Donalda Trumpa, kompletna diskusija bila je znatno šira i sadržajno kompleksnija, te je – prema ocjenama novinara i analitičara – u domaćoj javnosti često pogrešno predstavljena.

Saslušanje, održano pod nazivom „Put ka stabilnosti na zapadnom Balkanu“, okupilo je članove Kongresa iz obje velike američke političke partije – Republikanske i Demokratske – koji su analizirali stanje u regionu, a posebna pažnja bila je posvećena Bosni i Hercegovini. U više izlaganja naglašeno je da BiH ostaje jedno od najosjetljivijih područja Balkana, suočeno s dugotrajnim političkim tenzijama, institucionalnim blokadama i stalnim pokušajima podrivanja državnog ustavnog poretka.

Najkritičniji tonovi tokom saslušanja bili su upućeni predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku. Više kongresmena ocijenilo je da on kontinuirano potkopava državni sistem Bosne i Hercegovine, proizvodi političke krize i narušava stabilnost. U izlaganjima je naglašeno da takvo djelovanje predstavlja direktan izazov američkim interesima u regionu, naročito kada je riječ o očuvanju mira, Daytonskog sporazuma i euroatlantskih integracija.

Novinar Elvir Salihović s Face TV-a ukazao je da je u BiH stvoren pogrešan utisak da se cjelokupna rasprava svodila na Primorčeve poruke. „U javnosti je pogrešno preneseno — fokusiran je samo jedan segment, nastup Maksa Primorca. Međutim, kompletna rasprava bila je mnogo šira, a većina govornika bila je izuzetno kritična prema onima koji ruše institucije BiH i koče reformske procese“, pojasnio je Salihović.

Primorčeve izjave, koje su izazvale intenzivne reakcije u regionu, donijele su brojne kontroverze. On je tokom saslušanja Bošnjake nazivao „muslimanima“, uz tvrdnje da su oni navodni nosioci blokada i političkih zastoja u BiH. Zalagao se i za ukidanje Ureda visokog predstavnika (OHR) te otvoreno promovisao ideju uspostavljanja trećeg entiteta kao rješenje za „hrvatsko pitanje“. Ovi stavovi dobili su snažnu osudu u BiH, gdje su ocijenjeni kao narativi koji potiču etničke podjele i podrivaju državno uređenje.

Kako Salihović naglašava, ključni dio rasprave – a koji je u domaćim medijima ostao gotovo neprimijećen – bile su brze i jasne reakcije američkih kongresmena. Više zastupnika se izričito distanciralo od Primorčevih ocjena, naglasivši da njegove izjave ne predstavljaju zvaničnu politiku Sjedinjenih Država. Za mnoge učesnike saslušanja, on je bio svojevrsna „crna ovca“ – sagovornik čije su ideje okarakterisane kao ekstremne, neutemeljene i politički opasne.

Tokom sjednice ponovljena je jasna pozicija američke politike prema BiH: snažna i neupitna podrška teritorijalnom integritetu, suverenitetu i funkcionalnosti države. Posebno je naglašena važnost institucija poput OHR-a, koje se smatraju ključnim za stabilnost sve dok u zemlji ne bude postignut širi politički dogovor. Mnogi govornici istakli su da Dodik, zajedno s političkim krugovima koji ga podržavaju, aktivno radi na slabljenju državnih institucija – što Washington smatra neprihvatljivim.

U raspravi su otvorena i pitanja šire američke politike na zapadnom Balkanu. Pojedini zastupnici upozorili su da Rusija sve snažnije širi svoj utjecaj u regionu, posebice kroz podršku secesionističkim politikama u Republici Srpskoj. Drugi su poručili da SAD trebaju pojačati svoje diplomatsko prisustvo kako bi se spriječile nove krize i očuvala stabilnost.

Cjelokupna sjednica pokazala je da je Bosna i Hercegovina i dalje visoko pozicionirana među američkim vanjskopolitičkim prioritetima. Istovremeno, rasprava je razotkrila duboke razlike u narativima koje pojedini učesnici pokušavaju nametnuti. Iako je Maks Primorac pokušao prikazati BiH kao zemlju bez budućnosti, opterećenu etničkim podjelama i potrebom za novim teritorijalnim prekrajanjem, većina kongresmena odbacila je takve tvrdnje i potvrdila opredijeljenost SAD-a za stabilnu, funkcionalnu i cjelovitu Bosnu i Hercegovinu.