
Newsletter Subscribe
Enter your email address below and subscribe to our newsletter
Enter your email address below and subscribe to our newsletter
Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Željko Komšić, boravio je u New Yorku gdje je večeras održao govor pred Generalnom skupštinom Ujedinjenih nacija povodom jubileja – 80 godina postojanja ove međunarodne organizacije. Tema zasjedanja bila je „Bolje zajedno, 80 godina za mir, razvoj i ljudska prava“. Komšić je u svom obraćanju čestitao UN-u na dugogodišnjem radu i istakao ključnu ulogu organizacije u održavanju globalnog mira.
Naglasio je da mir u svijetu nema alternativu, te da zajednički napori svih država ostaju presudni. Međutim, Komšić je upozorio na situacije u kojima se nasilje nad civilima koristi kao sredstvo politike, a kao primjer naveo pojas Gaze, gdje lokalno stanovništvo, kako je istaknuo, trpi elemente genocida, dok međunarodna zajednica često zatvara oči pred ovom tragedijom.
Komšić je podsjetio i na iskustvo Bosne i Hercegovine iz 1990-ih, tokom agresije iz susjednih zemalja. Naglasio je da je UN-projekt UNPROFOR imao ograničenu ulogu i u većini slučajeva bio pasivni posmatrač etničkog čišćenja i genocida, uključujući Srebrenicu. Također je istaknuo da je embargo na uvoz oružja znatno otežao odbranu zemlje, produžavajući rat i uzrokujući velike ljudske gubitke.
Poseban dio govora Komšić je posvetio unutrašnjem političkom sistemu BiH, koji je, prema njegovim riječima, „incidentan i destabilizujući“. U Dejtonskim okvirima etnička pripadnost dominira nad građanskim pravima, čime se narušava demokratija, a politička manjina upravlja većinom. Takav sistem, kako je naveo, predstavlja „embargo na demokratiju“, koji sprječava punu primjenu demokratskih i ljudskih prava u zemlji.
Komšić je posebno istakao slučaj Kovačević pred Evropskim sudom za ljudska prava, ukazujući na pokušaje političkog i diplomatskog uticaja kako bi se poništila presuda koja je utvrdila diskriminaciju temeljem etničke pripadnosti. Govoreći o međunarodnoj zajednici, zaključio je da i danas postoje akteri koji aktivno onemogućavaju demokratiju u BiH, što je, prema njegovim riječima, nastavak politike „embarga“ – nekada na oružje, danas na demokratiju i ljudska prava.
Zaključna poruka Komšića bila je jasna: očuvanje demokratije, vladavine prava i ljudskih prava mora ostati prioritet međunarodne zajednice, dok ignorisanje nasilja ili političkih manipulacija predstavlja ozbiljnu prijetnju globalnoj pravdi i stabilnosti.