Zašto je ugašena Al Jazeera Balkans: Katar tražio da Đođić i Fočo odstupe i spase televiziju, oni odbili

Iza zatvaranja regionalnog medijskog giganta Al Jazeera Balkans krije se čitav splet političkih veza, ličnih interesa i finansijskih nepravilnosti koje su dosegle sam vrh vlasti u Bosni i Hercegovini. Kada su u Dohi, krajem 2024. godine, počeli da uviđaju dubinu kompromitovanosti sarajevske ispostave, ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković hitno je otputovao u Katar kako bi, prema pouzdanim izvorima, pokušao spasiti svoje prijatelje i kumove uključene u skandalozne afere koje su pogodile ovaj medijski projekt. Iako je javno govorio o većini sastanaka, jedan je ostao skriven – onaj sa direktorom Al Jazeere, koji je, čini se, bio posljednji pokušaj političkog spašavanja posrnule strukture u Sarajevu. Članak portala Istraga.ba o ovom slučaju prenosimo u cjelosti:

Da su Edhem Fočo i Tarik Đođić pristali da se povuku sa čela Al Jazeere Balkans, ova televizija ne bi bila zatvorena, saznaje Istraga.ba iz više izvora bliskih ovoj televiziji ali i vlastima u Kataru. Prema istim izvorima, Fočo i Đođić su dobili ponudu da se povuku, a da televizija nastavi sa radom. No, Edhem Fočo, siva eminencija ove televizije, tvrdio je kako su poslovi Al Jazeere Balkans direktno povezani s njegovim imenom, te da ovaj projekat pravno ne može funkcionirati bez njega. Nakon što je odbijen prijedlog iz Dohe, vlasnici su odlučili u potpunosti ukinuti svoj program na Balkanu.

Problemi na relaciji Doha-Sarajevo eskalirali su 28. novembra prošle godine kada je Istraga.ba objavila da je Tarik Đođić, direktor AJB-a izdavao fiktivne potvrde kompaniji Mindset u vlasništvu članova porodice Gordana Memije. Zbog tih potvrda, izdatih s pečatom Al Jazeere Balkans, propao je Samit lidera Zapadnog Balkana i EU koji je trebala organizirati Memijina firma. Ambasada Katara tada je odmah obavijestila vlasti u Dohi da je narušen ugled njihove kompanije u Sarajevu i centrala Al Jazeere je naložila hitnu reviziju poslovanja.  Kako bi spasio svoje prijatelje u Sarajevu, u Dohu je 15. decembra 2024 godine hitno otputovao Elmedin Konaković, ministar vanjskih poslova BiH. Javnost je tada obavijestio o svim sastancima, osim o sastanku koji je imao sa direktorom Al Jazeere. Konaković je, kako saznajemo, pokušao organizirati i sastanak sa vlasnicima Al Jazeere, ali oni su tada bili “na službenom putu”.

Ministrov pokušaj lobiranja nije uspio. Al Jazeera je nastavila sa revizijom svog balkanskog programa i otkrili su brojne nepravilnosti kada su u pitanju angažmani vanjskih produkcijskih kuća. Među najzastupljenijim su, svakako, bile kompanije čiji je vlasnik (bio) Gordan Memija, kum ministra vanjskih poslova Elmedina Konakovića, čija je supruga, Dalija Hasanbegović, bila “zaštitno lice” Al Jazeere Balkans.

Nekoliko sumnjivih poslova Al Jazeera Balkans je realizirala i sa BH Telecomom gdje većinu poslova na polju medijske saradnje realizira Nađa Lutvikadić-Fočo. Nađa Lutvikadić je supruga Edhema Foče, najutjecajnije osobe na Al Jazeeri u Sarajevu. BH Telecom bio je generalni pokrovitelj projekta Al Jazeera Balkans Doc festivala. Direktor AJB DOC-a bio je upravo Edhem Fočo, dok se o pokroviteljstvu BH Telecoma brinula njegova supruga Nađa Lutvikadić.

Kada su u pitanju poslovi Gordana Memije i Al Jazeere Balkans, njima se već bavi i Tužilaštvo Bosne i Hercegovine u vezi istrage Black Tie. Naime, prema nalazima Uprave za indirektno oporezivanje, Memijine firme imale su nekoliko sumnjivih faktura sa Al Jazeerom Balkans u vezi sa snimanjem i postprodukcijom serijala Alhemija Bakana.

Upravo ovaj izvještaj Gordan Memija je uspio “popeglati” sa službenicima UIO, ali je su istražitelji, nakon akcije Black Tie, vještačenjem Memijinog telefona pronašli dokaze koji potvrđuju korupciju na relaciji Konakovićev kum – službenik UIO. Istražni organi posjeduju i snimke Memijinih sastanaka sa inspektorima UIO na kojima se “peglao” izvještaj koji je problematizirao nekoliko fakture na relaciji AJB – Foto Art.

Podsjećamo, u okviru akcije Black Tie, usmjerene protiv narko kartela Edina Gačanina Tita, uhapšen je i Sead Preljević, uposlenik Al Jazeera Balkans. On je osumnjičen da je, zajedno sa Davorom Curlom, iz Nizozemske  u BiH prebacio novac koji je prethodno dobio od članova narko kartela Tito i Dino. Prema navodima iz istrage, taj novac je predat Gordanu Memiji i bilo je planirano da se tim novcem narko kartela za potrebe Specijalne jedinice FUP-a kupe uniforme kao znak zahvalnosti Edina Gačanina Tita zbog toga što su ga federalni specijalci pratili prilikom njegovog dolaska u BiH u jesen 2016. godine, stoji u članku.

Epizoda zatvaranja Al Jazeere Balkans pokazala je do koje mjere se poslovni interesi, političko kumstvo i neodgovorno upravljanje mogu ispreplesti unutar jednog međunarodnog medijskog projekta. Iako je ministar Konaković pokušao da ugasi vatru zakulisnim lobiranjem, vlasnici iz Dohe su, suočeni s brojnim dokazima o zloupotrebama i fiktivnim poslovima, odlučili zatvoriti balkansku redakciju. Ostala su otvorena pitanja za pravosuđe, posebno u vezi s istragama koje se tiču saradnje sa narko-kartelima, izbjegavanja poreza i zloupotrebe državnih resursa. Dok se bh. javnost suočava s još jednim udarcem po kredibilitetu institucija, ostaje da se vidi hoće li nadležni organi imati snage i volje da se suoče s mrežom koja se godinama gradila pod okriljem regionalne medijske moći.