
Newsletter Subscribe
Enter your email address below and subscribe to our newsletter
Enter your email address below and subscribe to our newsletter
Njemački penzioni fond suočava se s ozbiljnim finansijskim izazovima. Prema podacima Bundesbanke, u prvoj polovini ove godine zabilježen je deficit od 2,5 milijardi eura, a očekuje se da će do kraja 2025. godine manjak biti još veći.
Iako prihodi penzionog osiguranja rastu, prije svega zahvaljujući prelasku sa neoporezivih inflacijskih premija na redovne plate koje podležu doprinosima, rashodi rastu još brže. Posebno opterećenje predstavlja povećanje dodatnih doprinosa za zdravstveno osiguranje, koje podjednako snose i penzioneri i penzioni sistem.
Već 2024. godine deficit je iznosio gotovo milijardu eura, a trend rasta pokazuje da će situacija postajati sve teža.
Trenutna rezerva održivosti penzionog sistema iznosi 41,5 milijardi eura, što pokriva oko 1,4 mjesečnih rashoda – znatno iznad zakonskog minimuma od 0,2 mjeseca. Ipak, vlada planira povećati minimum na 0,3 mjesečna rashoda (oko 9,5 milijardi eura) kako bi očuvala likvidnost.
Bundesbanka upozorava da bi povećanje stope doprinosa moglo postati neizbježno već 2027. godine, ukoliko se ne provedu ozbiljne reforme.
Njemačka vlada planira produžiti garanciju od 48% za nivo penzija do 2031. godine, kao i proširiti tzv. „majčinu penziju“. Međutim, Bundesbanka kritikuje što se fiksni nivo penzija finansira sve više iz poreskih prihoda, umjesto iz samog penzionog sistema, te poziva na jasnije definisanje federalnih subvencija.
Stručnjaci smatraju da povećanje doprinosa ili subvencija samo po sebi neće biti dugoročno rješenje. Kao ključne reforme predlažu:
povezivanje starosne granice za odlazak u penziju s očekivanim životnim vijekom,
ukidanje penzija bez umanjenja za osobe s dugim radnim stažom,
jače podsticaje za duži ostanak u radnom odnosu.
Vlada za sada planira tzv. „aktivnu penziju“, koja bi omogućila penzionerima da zarađuju do 2.000 eura mjesečno bez plaćanja poreza. Ipak, mnogi ekonomisti sumnjaju da će ova mjera biti dovoljna da zaustavi rast deficita.
Njemački penzioni sistem, jedan od najvećih u Evropi, nalazi se pred velikim ispitom – između rastućih troškova, sve dužeg životnog vijeka i nužnosti da se očuva finansijska stabilnost u godinama koje dolaze.