Vučić poručuje da je sve gotovo, a Dodik uzvraća: Tek počinje!

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić gotovo godinu dana pokušava da uvjeri javnost da je u Srbiji bila u toku takozvana “obojena revolucija”, iza koje, prema njegovim riječima, stoje unutrašnji i spoljašnji neprijatelji države.

Tokom 2024. Vučić je više puta govorio o tom fenomenu – u februaru je čak najavljivao da će do Vidovdana napisati knjigu o tome “kako je pobijedio obojenu revoluciju”, za koju je tvrdio da će postati “bestseler širom svijeta”.

U aprilu, na mitingu pod sloganom “Ne damo Srbiju”, proglasio je pobjedu riječima:

“Obojena revolucija je završena.”

Nekoliko mjeseci kasnije, 17. septembra u Tokiju, ponovio je da je “ta priča završena – samo to studenti nisu razumjeli”.

Dodik šalje suprotnu poruku: “Zapadne sile žele da razbiju Srbiju”

Dok Vučić tvrdi da je sve gotovo, njegov politički saveznik iz Banjaluke – Milorad Dodik – iznosi sasvim drugačiji stav.

Smijenjeni predsjednik Republike Srpske izjavio je da Velika Britanija, Njemačka i Francuska pokušavaju da izvedu obojenu revoluciju u Srbiji, s ciljem destabilizacije i “rasparčavanja zemlje”.

“Cilj nije samo destabilizacija Srbije, već i slabljenje srpskog naroda na Balkanu. Vjerujem da iza svega stoje Britanci, a i Nijemci i Francuzi”, rekao je Dodik za rusku agenciju TASS, prenosi RTRS.

Dodik je optužio određene nevladine organizacije i strukture da “formalno djeluju nezavisno”, ali da njima “upravljaju spoljašnji centri moći koji žele da kontrolišu političke procese u Srbiji”.

“Ono što nisu uspjeli u Srbiji, pokušavaju u Republici Srpskoj”

Dodik smatra da je “ono što nije ostvareno u Beogradu, sada preusmjereno ka Republici Srpskoj”.
Kako tvrdi, procesi koji se vode protiv njega imaju za cilj destabilizaciju političke situacije.

Podsjetimo, Dodik je nedavno pravosnažno osuđen i otkupio jednogodišnju zatvorsku kaznu.
Ipak, on tvrdi da su sudovi koji vode procese protiv njega “nametnuti i neustavni”.

“Neće uspjeti da ostvare svoje ciljeve ni u Srbiji ni u Republici Srpskoj. Možda će pokušati različite oblike destabilizacije, ali Srbija će ostati jaka, zajedno sa Republikom Srpskom”, poručio je Dodik.

Šta je zapravo “obojena revolucija”?

Pojam “obojena revolucija” koristi se za opis masovnih političkih pokreta i protesta – najčešće nenasilnih – koji imaju za cilj promjenu vlasti u nekoj zemlji, obično nakon spornih izbora ili dugotrajnog autoritarnog vladanja.

Naziv potiče od toga što svaki takav pokret ima svoj simbol ili boju (npr. narandžasta, ruža, tulipan…).

Najpoznatiji primjeri obojenih revolucija:

• Petooktobarska revolucija (Srbija, 2000.) – dovela do pada režima Slobodana Miloševića.

• Revolucija ruža (Gruzija, 2003.) – nakon izbora i optužbi za krađu glasova.

• Narandžasta revolucija (Ukrajina, 2004.) – masovni protesti protiv izborne manipulacije.

• Revolucija tulipana (Kirgistan, 2005.) – protesti zbog korupcije i izbornih nepravilnosti.

Zajedničke karakteristike:

• Pokreću ih građanski pokreti, opozicione stranke i NVO-i.

• Koriste prepoznatljive simbole i slogane.

• Zasnivaju se na nenasilnim metodama poput štrajkova i protesta.

• Obično nastaju nakon spornih izbora ili u autoritarnim režimima.

Kontroverze i tumačenja

U autoritarnim državama poput Rusije, Kine ili Bjelorusije, termin “obojena revolucija” koristi se kao negativna oznaka – tvrdi se da iza takvih pokreta stoje zapadne sile sa ciljem destabilizacije i promjene režima.

S druge strane, njihovi zagovornici tvrde da su to autentični građanski pokreti koji se bore za demokratiju, slobodu i poštene izbore.