
Newsletter Subscribe
Enter your email address below and subscribe to our newsletter
Enter your email address below and subscribe to our newsletter
Nakon što je Ustavni sud Bosne i Hercegovine poništio nekoliko zakona usvojenih u Narodnoj skupštini Republike Srpske, reakcije iz redova vladajuće koalicije u tom entitetu bile su znatno tiše nego inače. Odluka najviše pravosudne instance u zemlji dodatno je osnažila stavove onih koji upozoravaju da se entitetskim zakonodavstvom pokušavaju derogirati nadležnosti državnih institucija – bez pravnog uporišta i s ozbiljnim posljedicama.
Ukinuti su zakoni o registru neprofitnih organizacija, o zabrani djelovanja institucija BiH na teritoriji RS-a te zakon o osnivanju entitetskog Visokog sudskog i tužilačkog vijeća. Prema ocjeni stručnjaka, riječ je o normama koje direktno krše Ustav Bosne i Hercegovine.
U međuvremenu, pravosuđe BiH ne ostaje nijemo. Tužilaštvo Bosne i Hercegovine vodi istragu protiv Milorada Dodika, Radovana Viškovića i Nenada Stevandića, a Sud BiH je za trojicu lidera RS-a već izdao nalog za dovođenje i raspisao potjernicu. Profesor ustavnog prava Milan Blagojević podsjeća da su ovi zakoni ocijenjeni kao pravni akti koji predstavljaju napad na ustavni poredak BiH.
On ističe da je donošenjem zakona o “neprimjenjivanju nadležnosti” državnih institucija kao što su SIPA, Tužilaštvo BiH i Sud BiH, jasno prekršen Ustav, jer se time pokušava izbrisati suverenitet države na dijelu njene teritorije.
Za razliku od ranijih godina, reakcije iz SNSD-a bile su znatno blaže. Dok je lider stranke Milorad Dodik ranije žestoko napadao odluke Ustavnog suda, ovog puta zvanične izjave su bile rezervisanije. Srđan Mazalica, šef Kluba poslanika SNSD-a u NSRS-u, izjavio je da Sud djeluje “u interesu jednog naroda” i da se vodi političkom agendom, ali nije najavio nove zakonske kontramjere.
Analitičar Ibrahim Prohić smatra da je jasno zašto je smanjen intenzitet reakcija – realnost je, kako kaže, udarila u zid. Ustavni sud ostaje jedina čvrsta institucionalna tačka koja štiti državni okvir Bosne i Hercegovine, a pokušaji da se eliminiraju strane sudije iz tog tijela su, prema njegovim riječima, pokušaj razgradnje države.
Đorđe Vučinić, poslanik Liste za pravdu i red u NSRS-u, kaže da je od početka upozoravao da zakoni koje je usvajala skupštinska većina u RS-u nisu ni mogli biti pravno održivi.
– Sve to je bilo u funkciji unutrašnje političke igre. Zakoni nikada nisu ni imali pravnu snagu, jer su bili u suprotnosti s ustavno-pravnim poretkom. Vladajuća koalicija je samo željela prikupiti političke poene i ostaviti utisak odlučnosti pred biračima, izjavio je Vučinić.
Prema njegovom mišljenju, ova situacija je poraz za politiku manipulacije i pokušaja konfrontacije s državnim institucijama.
U iščekivanju drugostepene presude u predmetu protiv Milorada Dodika, ostaje neizvjesno da li će uslijediti ozbiljnije institucionalne posljedice ili će se politička igra nastaviti u istom tonu. Sve dosadašnje akcije, prema riječima opozicije, više su bile simbolične i usmjerene na sticanje popularnosti, nego na stvarne promjene.
Ustavni sud je još jednom potvrdio svoju ulogu kao čuvara ustavnosti u BiH, dok pravna borba oko državnih nadležnosti i dalje ostaje otvorena – sada i uz aktivne krivične procese.