Ustavni sud BiH suspendovao Dodikov „revanšistički“ zakon

Ustavni sud BiH privremeno stavio van snage Zakon o finansiranju političkih organizacija RS

Ustavni sud Bosne i Hercegovine održao je 9. decembra 2025. godine vanrednu elektronsku plenarnu sjednicu, na kojoj je usvojio zahtjev za donošenje privremene mjere u predmetu U-35/25.

Zahtjev je podnio Darko Babalj, prvi zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, tražeći ocjenu ustavnosti Zakona o finansiranju političkih organizacija („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 45/25), kao i donošenje privremene mjere do donošenja konačne odluke.

Privremena mjera: Zakon privremeno van snage

Donesenom privremenom mjerom, Ustavni sud BiH je privremeno stavio van snage Zakon o finansiranju političkih organizacija Republike Srpske, koji je usvojen na 22. posebnoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske, održanoj 21. maja 2025. godine.

Razlozi za donošenje odluke

U obrazloženju odluke, Ustavni sud je naveo da bitno različita zakonska rješenja na državnom i entitetskom nivou u oblasti finansiranja političkih stranaka stvaraju osnov sumnje da bi primjena osporenog zakona mogla ugroziti ustavno načelo vladavine prava.

Sud je, također, ukazao na mogućnost neujednačenog tretmana političkih stranaka iz Republike Srpske u ostvarivanju političkih prava i obavljanju njihovih aktivnosti, u odnosu na političke subjekte u drugim dijelovima Bosne i Hercegovine.

Posebno je naglašeno da se postupak odlučivanja odvija u završnici budžetske godine, u periodu kada su sredstva već planirana i kada je neophodna njihova raspodjela u skladu s važećim propisima.

Moguće dugoročne posljedice

Ustavni sud je upozorio da bi, ukoliko privremena mjera ne bi bila donesena, a zahtjev podnosioca kasnije usvojen, sredstva za finansiranje političkih stranaka za tekuću godinu ne bi mogla biti isplaćena. Također postoji realna mogućnost da u budžetu Republike Srpske za 2026. godinu ova sredstva uopće ne budu planirana.

Takva situacija mogla bi proizvesti dugotrajne i nepovratne posljedice, naročito imajući u vidu činjenicu da se opći izbori u Bosni i Hercegovini održavaju u oktobru 2026. godine, te da političke stranke i kandidati moraju blagovremeno započeti pripreme za učešće u izbornom procesu.

Opasnost od ozbiljne i nepopravljive štete

Cijeneći sve iznesene argumente, Ustavni sud BiH zaključio je da bi primjena osporenog zakona, prije donošenja odluke o njegovoj ustavnosti, mogla dovesti do ozbiljnih i neotklonjivih štetnih posljedica, kako po raspodjelu sredstava za 2025. godinu, tako i po osiguranje zakonom propisanog nivoa finansiranja u izbornoj godini.

Privremena mjera ne prejudicira konačnu odluku

Na kraju je naglašeno da odluka o donošenju privremene mjere ne prejudicira ishod postupka po meritumu zahtjeva, odnosno da ne utiče na konačnu ocjenu ustavnosti osporenog zakona.

O kojem je zakonu riječ

Riječ je o zakonu koji je Narodna skupština Republike Srpske usvojila 21. maja 2025. godine, a kojim se ukida finansiranje političkih partija iz entitetskog i lokalnih budžeta. Prema ocjenama opozicionih političkih stranaka i organizacija civilnog društva, ovaj zakon je u direktnoj suprotnosti sa Zakonom o finansiranju političkih stranaka i Izbornim zakonom Bosne i Hercegovine.

Zakon je predložio Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), čiji je lider Milorad Dodik, gotovo mjesec dana nakon što je visoki predstavnik Christian Schmidt, 24. aprila, donio odluku o obustavljanju isplate sredstava iz budžeta na svim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini za SNSD i Ujedinjenu Srpsku, koju predvodi Nenad Stevandić.

Schmidt je svoju odluku obrazložio kao dio napora za „suprotstavljanjem flagrantnim napadima vladajuće koalicije u Republici Srpskoj, predvođene SNSD-om i Ujedinjenom Srpskom, na temeljne principe Dejtonskog mirovnog sporazuma i ustavno-pravni poredak Bosne i Hercegovine“.