Ujgur i svjedok logora u Kini, sahranjenu Sarajevu na ateističkoj parceli 70 dana nakon smrti

Sedamdeset dana nakon smrti, na sarajevskom groblju Vlakovo ukopano je tijelo 42-godišnjeg Ujgura Ehmetjana Eheta, u kineskim dokumentima registriranog kao Ai Haiti. Ovaj čovjek, koji je bio svjedok logora za Ujgure u Kini, sahranjen je bez prisustva porodice, prijatelja ili vjerskog obreda – na ateističkoj parceli groblja.

Dva mjeseca tijelo u mrtvačnici

Ehet je preminuo 30. maja u Sarajevu od posljedica malarije, bolesti koju je, prema zvaničnim podacima, dobio tokom kratkog boravka u Africi. Njegovo tijelo ostalo je gotovo dva mjeseca u prosekturi Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS), dok su kineske vlasti odugovlačile s preuzimanjem.

Ujgurski aktivisti i prijatelji bezuspješno su pokušavali preuzeti tijelo i prirediti mu dostojanstvenu muslimansku sahranu. No, brigu o njegovom tijelu preuzela je Ambasada Kine u Sarajevu, koja je – daleko od očiju javnosti – organizirala ukop.

Sedmog augusta tijelo je preuzelo sarajevsko pogrebno društvo Pokop, a dan kasnije Ehmetjan Ehet je ukopan, bez prisustva bilo koga osim radnika preduzeća.

“Politika poniženja i poslije smrti”

Ovakav način ukopa izazvao je oštre reakcije ujgurskih aktivista. Pisac i aktivist Abduwelli Ayup poručio je da ovakav odnos pokazuje politiku kineskih vlasti prema Ujgurima:

– Ne poštuju ih dok su živi, a ne dopuštaju im ni da budu pokopani kao muslimani nakon smrti. Čak i izvan Kine, pa i u zemlji gdje muslimani žive, oni nastavljaju ponižavati Ujgure – kazao je Ayup.

Ko je bio Ehmetjan Ehet?

Ehet je od 2016. do 2021. godine radio kao učitelj i čuvar u logorima u Xinjiangu. Prema njegovim svjedočenjima, bio je prisiljen da učestvuje u sistemu represije nad sopstvenim narodom. Nakon što je napustio Kinu 2023. godine, preko Uzbekistana i Istanbula, stigao je u Bosnu i Hercegovinu početkom 2025. godine, nadajući se sigurnijem životu.

Njegov prijatelj Ayup svjedoči da je Ehet bio rezervisan kada je govorio o onome što je vidio u logorima, jer se bojao za porodicu koja je ostala u Kini. Ipak, povjerio mu je detalje o radu u logorima i o pritiscima kojima su Ujguri svakodnevno izloženi.

Ujguri između represije i brisanja identiteta

Ehetova smrt i način na koji je sahranjen u Sarajevu podsjećaju na praksu kineskih vlasti u samoj regiji Xinjiang. Prema izvještajima brojnih organizacija, tokom pandemije i nakon nje, vlasti su preuzimale tijela umrlih Ujgura, sahranjujući ih bez vjerskih obreda i bez obavještavanja porodica.

Satelitske snimke i istraživanja AFP-a i drugih medija pokazala su i uništavanje brojnih ujgurskih grobalja, dok je izgradnja krematorija dodatno pojačala zabrinutost da je riječ o pokušaju brisanja identiteta i tradicije ovog naroda.

Međunarodna upozorenja

Ujedinjeni narodi, Human Rights Watch i druge organizacije godinama upozoravaju na ozbiljna kršenja ljudskih prava u Xinjiangu – od masovnih internacija, prisilnog rada, do ograničavanja vjerskih sloboda. Kina te optužbe odbacuje, nazivajući ih “neutemeljenim” i dijelom zapadne propagande.

Život zaustavljen u Sarajevu

Ehmetjan Ehet uspio je pobjeći iz Kine, ali njegov život je prekinut u Sarajevu. Umjesto dostojanstvenog islamskog ukopa, kakav je željela njegova zajednica, njegovo tijelo je – pod kontrolom kineskih vlasti – položeno u ateističku parcelu groblja Vlakovo, bez molitve i bez prisustva rodbine.

Njegova smrt i sahrana ostali su simbol borbe Ujgura ne samo za život i slobodu, već i za osnovno pravo na dostojanstvo – čak i poslije smrti.