
Newsletter Subscribe
Enter your email address below and subscribe to our newsletter
Enter your email address below and subscribe to our newsletter
Odluka Kanade da prizna Palestinu kao nezavisnu državu izazvala je burnu reakciju iz Washingtona, i to lično od američkog predsjednika Donalda Trumpa.
Trump je u četvrtak, samo nekoliko sati nakon što je kanadski premijer Mark Carney objavio da će njegova zemlja priznati Palestinu na predstojećem zasjedanju Ujedinjenih naroda u septembru, reagovao objavom na svojoj mreži Truth Social:
“Opa! Kanada je upravo objavila da podržava državnost Palestine. To će nam jako otežati sklapanje trgovinskog sporazuma s njima. Oh, Kanada!!!”
Ova objava dolazi uoči 1. augusta, krajnjeg roka koji je Trump postavio za sklapanje trgovinskih sporazuma sa SAD-om. Zemljama koje ne postignu dogovor prijete visoke carine od 35% na robu koja nije obuhvaćena postojećim sporazumima. U toj grupi, uz Kanadu, nalaze se i Kina, Meksiko i nekoliko drugih ekonomskih partnera.
Premijer Carney, koji je donedavno zastupao stav da se Palestina može priznati tek nakon postizanja mirovnog sporazuma s Izraelom, sada tvrdi da “izgledi palestinske države doslovno nestaju pred našim očima”, te da je humanitarna katastrofa u Gazi ključni razlog za promjenu stava.
Carney je rekao da je sve veći broj smrtnih slučajeva, glad i urušavanje osnovne infrastrukture nagnalo njegovu vladu da djeluje samostalno, bez čekanja na bilateralne pregovore između Izraela i Palestinaca koji su godinama u zastoju.
Iako su kanadski dužnosnici naglasili da se trgovinski razgovori sa SAD-om nastavljaju, Carney je priznao da dogovor možda neće biti postignut na vrijeme. Ipak, poručio je da “nema cijene koja može nadmašiti ljudsku patnju” i da će njegova vlada “učiniti ispravno, pa makar to izazvalo ekonomske poteškoće”.
Trump, s druge strane, koristi političku moć i ekonomske instrumente kako bi izvršio pritisak ne samo na Kanadu, nego i na ostale saveznike koji razmatraju slične poteze. Njegova administracija jasno je dala do znanja da će svaka zemlja koja “ide protiv interesa Izraela” morati snositi posljedice – kako političke, tako i ekonomske.
Zemlje poput Velike Britanije, Japana, Južne Koreje i Evropske unije već su postigle nove trgovinske sporazume sa SAD-om, osiguravajući povoljne uslove izvoza. Kanada, iako je ranije bila dio USMCA sporazuma s Meksikom i SAD-om, sada se suočava s potencijalnim isključenjem iz povlastica ako novi bilateralni sporazum ne bude sklopljen do zadanog roka.
Trumpova reakcija svjedoči o sve jasnijem spoju geopolitike i trgovinske politike. Zemlje koje se odlučuju za samostalno priznanje Palestine ili podršku njenoj državnosti sve češće se suočavaju s ekonomskim pritiscima – bilo kroz carine, bilo kroz zamrzavanje sporazuma.
Pitanje koje se postavlja jeste: može li jedna zemlja istovremeno štititi ljudska prava i ekonomski prosperitet? Za sada, Kanada pokušava – ali s neizvjesnim ishodom.