Newsletter Subscribe
Enter your email address below and subscribe to our newsletter
Enter your email address below and subscribe to our newsletter


Regionalna politička scena ponovo se trese nakon informacija da su se u Atini sastali visoki američki predstavnici sa zvaničnicima iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Tema susreta bila je energetska stabilnost jugoistočne Evrope i budućnost južne plinske interkonekcije, projekta koji bi mogao značajno promijeniti odnose snaga u regiji.
Prema dostupnim informacijama, Sjedinjene Američke Države žele ojačati svoju poziciju u Bosni i Hercegovini kroz energetske projekte koji bi smanjili zavisnost od ruskih izvora. Time bi BiH, ali i šira regija, postale dio nove američke strategije za kontrolu energetskih tokova na Balkanu.
U toj priči posebnu ulogu pokušava odigrati Dragan Čović, koji je, prema izvorima bliskim pregovorima, intenzivno uključen u razgovore o formiranju energetskog centra u Mostaru. Čović, koristeći podršku Zagreba, želi pozicionirati sebe i svoju stranku kao ključnog partnera Washingtona u budućim projektima.
S druge strane, američka administracija pokazuje jasan interes da ubrza donošenje odluka u Sarajevu i da smanji političke blokade koje godinama usporavaju energetske reforme. Sagovornici tvrde da Washington ovaj put ne želi biti samo posmatrač, već aktivni učesnik procesa.
Prema analitičarima, Čović ovim potezima pokušava osigurati dvostruku korist — međunarodnu podršku kroz američke projekte i jačanje političkog uticaja u BiH preko Zagreba.
No, pitanje je koliko će mu uspjeti balansirati između američkih zahtjeva i domaćih političkih interesa.
Ono što je jasno jeste da ulazak “Trumpovih ljudi” u Atinu i naglo aktiviranje Zagreba signaliziraju da je regija ponovo pod povećalom velikih sila — i da će se u mjesecima koji dolaze odlučivati o novom energetskom i političkom smjeru Bosne i Hercegovine.