Tolstoj o Poslaniku Muhamedu: On je jedan od najvećih reformatora

Lav Nikolajevič Tolstoj je razvijao duboko i promišljeno poštovanje prema islamu i poslaniku Muhammedu, a njegovi stavovi, zabilježeni u pismima, esejima i razgovorima krajem 19. i početkom 20. vijeka, odražavaju njegovu fascinaciju islamskom etikom i moralnim porukama.

“Muhammedu je dovoljno da bude ponosan to što je jednu primitivnu zajednicu, ogrezlu u krvi, izbavio iz vraških kandži ružnih običaja. Pred njom je otvorio put uspona i napretka. Vjerozakon koji je donio će svijet voditi u sporazumijevanje s razumom i mudrošću. Nema nikakve sumnje u to da je Vjerovjesnik Muhammed jedan od najvećih reformatora čovječanstva. Pripada mu najveća slava jer je on čovječanstvo uputio istinskom svjetlu, pravdi i miru, jer je spriječio prolivanje nedužne ljudske krvi i tako otvorio put ka napretku i civilizaciji. Ovo veliko djelo nije mogao izvesti niko drugi do čovjek koji je imao nadnaravnu snagu, čovjek koji je dostojan svakog poštovanja, divljenja i pažnje.’’

Šta je Tolstoj rekao o islamu?

Leo Tolstoj, jedan od najvećih moralnih mislilaca svoje epohe, razvijao je duboko poštovanje prema islamu, Kur’anu i proroku Muhammedu. Smatrao je da islam sadrži jasnu i razumljivu poruku o jedinstvenju Boga, etičkom životu i duhu tolerancije, i da je Muhammed briljantan moralni reformator. Njegova kritika religijskih institucionalnih balasta bila je samo još jedan razlog zašto je islam nazvao „religijom izbora“ za buduće generacije u potrazi za autentičnom i pravednom vjerom.

Tolstoj je pisao i prevodio dijelove Kur’ana, a u jednom pismu iz 1909. piše:

“Islam je religija koja ne zahtijeva od čovjeka da vjeruje u stvari koje se kose s razumom.”

Je li Tolstoj prihvatio islam?

Tolstoj je sahranjen 1910. godine na svom imanju Jasna Poljana, u šumi iza kuće, na mjestu koje je volio kao dijete – zvao ga je “mjesto zelenog štapa”. Prema njegovoj izričitoj želji:

• nije bilo sveštenika,
• nije bilo crkvenih obreda,
• nije bilo spomenika, nadgrobnog kamena, ni krsta,
• grob je ostao jednostavan humak, bez ikakvih vjerskih simbola.

To je izazvalo šok kod tadašnjih crkvenih i državnih krugova.

Neki muslimanski autori, naročito u arapskom svijetu i na Balkanu, navodili su da je Tolstoj “umro kao musliman u srcu”.