
Newsletter Subscribe
Enter your email address below and subscribe to our newsletter
Enter your email address below and subscribe to our newsletter
Dok politička atmosfera u Bosni i Hercegovini postaje sve napetija, u javnost su procurele tvrdnje da Milorad Dodik razmatra plan bijega. Prema izvorima bliskim entitetskim strukturama, dvije destinacije navodno su u igri — jedna bliža i poznata, druga daleka i neočekivana.
Nakon presude Suda BiH, koja mu je oduzela mandat, uslijedile su brojne promjene u retorici Dodika: od negiranja institucija do neumornih najava izbora. Jedan od neizgovorenih ciljeva koji sve češće kruže iza scene jeste: osigurati alternativni put u slučaju da ga pravosudni pritisci prisile na bijeg.
Prva destinacija: rusko utočište
Prvi opcija koja se spominje jeste Rusija — saveznik na čijim je riječima Dodik često oslanjao svoju politiku. Uz diplomatske veze, moguće je da je već razmatrao način da prebaci sebe i najbliže saradnike tamo u slučaju eskalacije pritiska. U tom scenariju, novi izbori u RS mogli bi angažovati opoziciju dok bi on vodio političku borbu iz inozemstva.
Druga opcija: regionalno utočište
Druga mogućnost, prema izvorima, odnosi se na neku od država u regionu — ne toliko udaljenu da putovanje izazove pažnju, ali dovoljno “sigurnu”. Cilj bi bio zadržati mogućnost uticaja i kontakata s političkim savezima u BiH, dok istovremeno bude izvan izravnog dosega domaćih institucija.
Priprema na terenu
Spominje se da Dodik već provodi pripremne radnje: diskretne razgovore sa diplomatskim kanalima, dogovore o pasošima i putnim dokumentima, pa i rezervu sredstava u inozemnim bankama. Isto tako, prenose da su članovi njegovog kabineta upoznati s planovima i da su podijeljeni po pitanjima vjerodostojnosti i rizika.
Reakcije unutar RS-a i van
U političkim krugovima RS-a, vijest o planu bijega tumači se kao znak straha i priznanje da aktuelna vlast više ne vjeruje u domaće institucije. S druge strane, opozicija koristi ovu tvrdnju kao potvrdu da se radi o režimu koji ne planira odgovornost pred narodom, nego bijeg iz posljedica.
U državnoj politici i međunarodnim krugovima, moguće je da će se ovakve informacije koristiti za dodatni pritisak — traženje da se onemogući bilo kakav bijeg, blokade putnih dokumenata, međunarodni nadzor nad kretanjem, pa čak i zahtjevi za ekskluzivnim nadzorom nad granicama.
Šta 216 tenkova i bijeg imaju zajedničko?
Ako je najava nabavke snage (npr. tenkova) signal vojno-političke pripreme, plan bijega označava pripremu “sigurnog izlaza” u slučaju eskalacije. Oba elementa ukazuju na duboku sumnju u stabilnost vlastitog položaja i svijest da se dani moći mogu iznenada završiti.