Ugroženost kao politika – ali za koga?

Već godinama, predstavnici HDZ-a i Vlade Republike Hrvatske koriste svaku međunarodnu priliku da istaknu navodnu „ugroženost Hrvata u BiH“. Toliko puta je ta teza ponovljena da se u diplomatskim krugovima prihvata kao neupitna istina. No, istina na terenu pokazuje drugačiju – i mnogo neprijatniju – sliku.

Zvanični podaci: Bošnjaci diskriminisani u 62 od 74 državne institucije

Novi dokument koji je predat Parlamentarnoj skupštini BiH otkriva zastrašujuće činjenice: u 62 od 74 državne institucije, Bošnjaci su zastupljeni ispod zakonom propisane kvote, uz posebno drastičan manjak na rukovodećim i bolje plaćenim pozicijama. U mnogim institucijama, naročito onima u Banja Luci i Mostaru, njih gotovo da nema.

U Mostaru – gdje Bošnjaci čine 44% stanovništva – njihova prisutnost u državnim institucijama je manja od 25%, dok Hrvati, iako brojčano manji, čine većinu zaposlenih.

Ravnopravnost samo na papiru: Bošnjaci daleko od direktorskih pozicija

Od ukupno 28 ključnih institucija koje imenuje Vijeće ministara BiH, Bošnjaci rukovode sa samo 6, dok je 12 direktora Srba i 10 Hrvata. Dakle, Bošnjaci, iako su najbrojniji narod u BiH (50,1%), čine tek 21% direktorskih kadrova, a još poraznije – upravljaju institucijama koje kontrolišu samo 15% budžeta.

Za ilustraciju: Srbi i Hrvati upravljaju institucijama s budžetima od 279 miliona KM, dok Bošnjaci imaju pod svojom kontrolom svega 51 milion KM.

Konkursne komisije pod političkom šapom: Ko odlučuje o zapošljavanju?

Agencija za državnu službu BiH, koja bi trebala osigurati zakonitu i ravnopravnu proceduru zapošljavanja, sama je među najvećim prekršiocima. Konkursne komisije koje imenuje Agencija čine preko 70% članova iz reda Srba i Hrvata, što se direktno odražava na ishod konkursa: u posljednje dvije godine od 20 najvažnijih pozicija, Bošnjaci su imenovani samo tri puta.

Takozvani „manjak kvalifikovanih Bošnjaka“ zapravo je rezultat namjenske selekcije komisija, a ne realnog stanja. Prijateljski Bošnjaci se imenuju da „odigraju ulogu“, a preporučuju – Srbe i Hrvate.

Policija i zakon iz 1991? Diskriminacija Ostalih

Još jedan apsurd: policijske institucije i dalje koriste popis iz 1991. godine, iako su se tada 5,54% građana izjasnili kao Jugosloveni – kategorija koja danas ne postoji. Time se Otali, ali i Bošnjaci, zakonski isključuju iz ravnopravnog pristupa zapošljavanju, dok Srbi i Hrvati ostvaruju dvocifrenu prednost u broju zaposlenih. Vrijeme je za politički i institucionalni uzbunu

Ova analiza nije neutemeljeno upozorenje – već zvanični dokument, potpisan od strane više poslanika, koji traže hitnu sjednicu Predstavničkog doma i zaustavljanje daljnjeg zapošljavanja dok se ne obezbijedi ravnopravnost svih konstitutivnih naroda. U protivnom, BiH se pretvara u državu u kojoj vlada tihi etnički aparthejd, uz blagoslov onih koji najglasnije govore o „ugroženosti“.