
Newsletter Subscribe
Enter your email address below and subscribe to our newsletter
Enter your email address below and subscribe to our newsletter
U bh. javnosti širi se zabrinutost među penzionerima nakon novih najava promjena u obračunu penzija: prema predloženim izmjenama, oni koji u penziju idu sa 15 godina radnog staža mogli bi vidjeti smanjenje primanja — čak i do 200 KM — počevši od 2026. godine.
Prema prijedlogu zakonske reforme, penzije bi se u većoj mjeri vezivale uz dužinu staža, ali i realan doprinos plaća. To bi značilo da onaj ko je radio kraće, dobije značajno manju penziju nego što bi dobio ranije.
Izračuni pokazuju da bi razlika mogla dostići iznos od stotinjak do dvjesto KM manje mjesečno za penzionere sa najnižim stažom.
Penzioneri sa dužim radnim stažom i većim doprinosima — naročito oni koji su radili na punim normama i duže od 30–40 godina — neće osjetiti toliki gubitak.
Mnogi penzioneri izrazili su bojazan da ovakve promjene nisu pravedne prema onima čiji su doprinosi manjeg intenziteta, ili koji su radili u težim uslovima.
Udruženja penzionera traže da se reforme provedu transparentno, uz javne konzultacije, procjenu socijalnog uticaja i zaštitu najugroženijih grupa.
Dio stručnjaka upozorava da bi nagli prelaz na novi sistem mogao destabilizovati finansijsku sigurnost korisnika penzija.
Veća diferencijacija penzija prema stažu i doprinosu kreira zahtjev da penzioni fondovi imaju bolju strukturu prihoda i rashoda.
Osim toga, država će morati predvidjeti prelazne mjere kako bi smanjila socijalne posljedice — subvencije, minimalne penzije ili korekcije za ranije korisnike.
Predstojeće promjene signaliziraju da penzioni sistem ulazi u fazu prilagodbe – sistemu koji će, po najavama, više vrednovati duži radni staž i veće doprinose. Ali put do reforme mora biti pažljiv i pravedan, kako ne bi ugrozio dostojanstvo onih koji su tokom života radili i plaćali doprinos.