
Newsletter Subscribe
Enter your email address below and subscribe to our newsletter
Enter your email address below and subscribe to our newsletter
Veliko vijeće ESLJP-a u slučaju „Kovačević“ izaziva kontroverze – prema tvrdnjama medija i analitičara, obaranje presude je moguće bilo unaprijed uvjetovano. Jedan od argumenata koji se često navodi jeste da je Hrvatska donirala 100.000 eura Sudu, što je u javnosti izazvalo sumnju u utjecaj nad postupkom.
Navodno, zahtjev za razmatranje pred Velikim vijećem usvojen je nakon susreta premijera Hrvatske s predsjednicom Suda, iako praksa pokazuje da se ovakvi zahtjevi gotovo uvijek odbijaju. Također se spominje da je visoki predstavnik Christian Schmidt zatražio da se uključi u slučaj kao “treća strana”, iako je rok za to već bio prošao.
Ostale sporne tačke navodno su:
Presuda tvrdi da bi osporavanje legitimacije vršilaca dužnosti ugrozilo pravnu sigurnost, dok ne uzima u obzir da je prihvatanje agenata s isteklog mandata već ugrozilo sigurnost
Sud u presudi spominje tvrdnje da je Kovačević “zastrašivao visokog predstavnika”, iako nema dokaza za to prijetnje Kovačeviću nisu pomenute, čak iako su dokumentovane
Iako Sud navodi da Kovačević nije dokazao diskriminaciju, istovremeno priznaje da entiteti imaju potpuno različite mehanizme izbora članova Predsjedništva i Doma naroda — upravo ona činjenica koju je Kovačević isticao kao ključ diskriminacije.
Analitičari stoga smatraju da se u slučaju koristi pravna retorika da bi se izbjegla suštinska analiza diskriminacije, te da presuda izgleda više kao politički manever nego sudska odluka utemeljena na pravdi.