Newsletter Subscribe
Enter your email address below and subscribe to our newsletter
Enter your email address below and subscribe to our newsletter


Ustavni sud Bosne i Hercegovine donio je odluku kojom je utvrdio da upotreba izraza „zajedničke institucije“ nije u skladu s Ustavom BiH i da se u zvaničnim dokumentima i javnoj komunikaciji mora koristiti isključivo termin „institucije Bosne i Hercegovine“. Sud je time potvrdio da svako dodavanje pridjeva koji sugeriše konfederalni karakter države odstupa od ustavnog poretka.
Odluka se odnosi na predmet iz 2023. godine, u kojem su osporene pojedine odredbe Zakona o zastavi BiH jer su koristile formulacije poput: „zajedničke institucije“ ili „institucije kojima upravljaju zajedničke institucije“. Sud je zaključio da su takve formulacije u suprotnosti s članom I/2. i članom III/1. Ustava BiH.
U obrazloženju se navodi da Ustav BiH poznaje samo institucije Bosne i Hercegovine. Upotreba alternativnih termina mijenja ustavnu namjeru i može stvoriti pogrešnu sliku da BiH ima obilježja državne zajednice, a ne suverene države.
Uprkos odluci, politički predstavnici iz Republike Srpske nastavljaju koristiti izraz „zajedničke institucije“. Najnoviji primjer je izjava članice Predsjedništva BiH Željke Cvijanović, koja je ponovo zanemarila presude Suda:
„Bošnjački kadar u zajedničkim institucijama blokira povezivanje i razvoj. Sarajevo drži BiH u ekonomskoj izolaciji…“
Cvijanović je optužila pojedine aktere da koče infrastrukturne i energetske projekte, dodajući da to nije u interesu građana.
Profesor ustavnog prava Šukrija Bakšić upozorava da institucije moraju reagirati:
„Ovo je nadležnost visokog predstavnika, jer je riječ o vokabularu suprotnom mirovnom sporazumu. Neprovođenje odluka Ustavnog suda je krivično djelo.“
Profesor Davor Trlin naglašava ozbiljnost kršenja:
„Nepoštovanje obvezujućih odluka Ustavnog suda nije politički nesporazum, nego direktno kršenje Ustava i ugrožavanje poretka države.“
Podsjeća da se izraz „zajedničke institucije“ decenijama koristi kao pokušaj relativiziranja državnosti BiH, i da je Sud već u predmetima U-23/22 i U-8/25 nedvosmisleno presudio da je termin neustavan.
Prema Trlinu, nastavak ignoriranja može dovesti do:
stavljanja neustavnih akata van snage,
krivične odgovornosti prema članu 239. KZ BiH,
intervencija međunarodne zajednice i OHR-a.
Naglašava da se time otvara nova ustavna kriza i rizik institucionalnog vakuuma.
Stručnjaci se slažu da je sada presudno djelovanje Tužilaštva BiH i međunarodnih institucija, jer Republika Srpska – iako ima široke nadležnosti – ne može mijenjati ustavni karakter države niti odbijati provoditi konačne odluke najvišeg sudskog organa.