ŠEMSUDIN MEHMEDOVIĆ UPOZORAVA: Ovo je krajnji politički cilj Dragana Čovića…

Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović boravio je jučer u Zagrebu, gdje je predstavljen zbornik „Hrvati u dejtonskoj BiH – stanje i budućnost“, povodom obilježavanja tri decenije od potpisivanja Dejtonskog sporazuma. Kao glavni urednik ovog izdanja, Čović je u svom obraćanju ocijenio da je Dejtonski sporazum donio „nesavršen mir“, ali i naglasio da on predstavlja temelj koji je potrebno dalje razvijati kroz modele federalizma i konsocijacije, kako bi sva tri konstitutivna naroda u Bosni i Hercegovini imala ravnopravan položaj.

Prema njegovim riječima, autori okupljeni u zborniku dijele stav da budućnost Bosne i Hercegovine mora biti zasnovana na modelu u kojem nijedan narod ili etnička grupa ne može dominirati nad drugima. Čović je posebno upozorio da „bilo kakva zastranjivanja prema građanskom, unitarističkom konceptu, na brojnosti jednog naroda, vratit će nas odmah na početak“. Istakao je da se značajan dio radova u zborniku bavi mogućim scenarijima reorganizacije države, s ciljem jačanja institucionalne stabilnosti i dugoročne funkcionalnosti sistema.

Govoreći o historijskom kontekstu potpisivanja sporazuma, Čović je naveo da je „Dejtonsko-pariškim sporazumom iz 1995. godine BiH dobila nesavršeni mir“, te dodao da je ključni zadatak političkih lidera razumijevanje specifičnosti Bosne i Hercegovine. Te posebnosti, kako je rekao, moguće je uporediti s modelima uređenja Belgije i Švicarske. Upozorio je i na političke aktere koji, prema njegovom mišljenju, nastoje potisnuti identitetsku strukturu države.

„Još uvijek se neki trude da BiH izgubi ona svoja tri sadržaja, za mene najvrijednijih stvari – tri različita identiteta koji su bogatstvo BiH“, rekao je Čović.

Dotakao se i aktuelne političke blokade u institucijama Bosne i Hercegovine, navodeći da izostanak dogovora o ključnim reformskim zakonima usporava i otežava napredak zemlje ka članstvu u Evropskoj uniji. Ipak, izrazio je umjereni optimizam da bi potrebni zakoni mogli biti usvojeni do kraja godine.

„Naš ministar pravde na razini BiH nudi konstruktivna rješenja koja mogu pomiriti tri strane, ali i zadovoljiti evropske standarde“, naveo je Čović, dodajući da će u narednom periodu razgovarati i s političkim predstavnicima iz Republike Srpske.

U završnom dijelu izlaganja poslužio se metaforom masline kako bi opisao stanje u Bosni i Hercegovini, ističući da je riječ o stablu koje ne zahtijeva mnogo njege, ali koje je godinama, kako kaže, prekomjerno i nestručno „zalijevano“.

„Ono što je problem te masline – ko god je prolazio pored nje, zalijevao ju je kako god je stigao, posebno oni koji su se proglasili ekspertima“, rekao je Čović, ustvrdivši da su se zbog toga pojavile „grane vodopije i štetnici“, na štetu osnovne strukture stabla.

Čovićev nastup izazvao je i brojne reakcije. Za Slobodnu Bosnu oglasio se zastupnik Šemsudin Mehmedović, koji je ocijenio da hrvatska politika nastavlja praksu političkog pritiska na Bosnu i Hercegovinu. U svom komentaru naveo je da je „Tuđmanov Zagreb rukovodstvo bosanskih Hrvata tokom agresije na BiH gurnuo u ralje udruženog zločinačkog pothvata“, uz ocjenu da se i današnje političko djelovanje, prema njegovom mišljenju, kreće u istom pravcu, ali drugačijim metodama.

Mehmedović je ocijenio da se, kako je rekao, „stalne priče o federalizaciji, konsocijaciji i trećem entitetu“ koriste kao alat za zadržavanje potpune političke kontrole, uz tvrdnju da takvi pristupi dodatno opstruiraju evropski put Bosne i Hercegovine. Posebno se osvrnuo na, kako navodi, „pokušaje da se međunarodne obaveze i evropski principi zamijene politikom koja odgovara Moskvi i autoritarnim režimima“.