SCHMIDT U AKCIJI: Loše vijesti za Dodika i Čovića

Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt predstavio je zaključke dvodnevnog zasjedanja Vijeća za implementaciju mira (PIC), poručivši da je u određenim segmentima postignut napredak, ali da ključne reforme i dalje zavise od odlučnosti domaćih institucija i njihove spremnosti na zajednički rad.

Dejtonska dokumentacija kao podsjetnik na nezavršene obaveze

Schmidt je na početku obraćanja naveo da je Ured visokog predstavnika pripremio posebno izdanje koje sadrži Dejtonski sporazum i najvažnije prateće dokumente o funkcioniranju države. Publikacija je podijeljena svim članicama PIC-a.
„Namjera nije bila poručiti da je sve završeno, nego da pokažemo koliko nas posla još čeka“, rekao je Schmidt, ističući da je fokus razgovora bio na narednim koracima i pitanjima koja zahtijevaju najveću pažnju.
Učesnici su tokom zasjedanja razgovarali s predstavnicima Parlamentarne skupštine BiH, Centralne izborne komisije, organizacije Pod lupom, kao i s međunarodnim partnerima poput OSCE-a, EUFOR-a, NATO-a i Vijeća Evrope.

Napredak vidljiv, ali ključni izazovi ostaju

Prema Schmidtu, u PIC-u postoji zajednički stav da Bosna i Hercegovina ostvaruje određeni napredak, ali da tempo reformi nije na nivou očekivanja.
„Istaknuli smo nekoliko prioriteta: usvajanje državnog budžeta za narednu godinu, rješavanje pitanja državne imovine te uvođenje novih tehnologija u izborni proces radi veće transparentnosti i jačanja integriteta“, naglasio je.

Posebno se osvrnuo na činjenicu da Vijeće ministara još nije donijelo odluku o glavnom pregovaraču s Evropskom unijom, niti je usaglasilo dva važna reform­ska zakona.
„Nadam se da će taj posao moći biti dovršen naredne sedmice“, poručio je, dodajući da su mnogi očekivali veći napredak do održavanja samog zasjedanja.

Dejton i funkcionalnost institucija

Schmidt je potvrdio da se razgovaralo i o ulozi dejtonskog ustavnog okvira. Govorio je o aktuelnoj situaciji, kapacitetu državnih institucija i mogućnostima budućih reformi.
„Detaljno smo raspravljali o Dejtonu – o tome gdje smo danas i šta se može očekivati u budućnosti. Uočili smo da su državne institucije u proteklom periodu pokazale određenu snagu i kapacitet za napredak“, rekao je.

Najavio je da će naredni sastanak PIC-a biti održan za šest mjeseci, uz očekivanje jasnijih i mjerljivijih rezultata.

O bonskim ovlastima i očekivanjima od domaćih institucija

Osvrćući se na susret s američkim zvaničnikom Markom Flemingom, Schmidt je rekao da je pitanje bonskih ovlasti ponovo bilo predmet interesa. Naglasio je da se uloga visokog predstavnika, definisana Aneksom 10, ne mijenja, ali da napredak BiH mora proizlaziti iz domaće političke dinamike, a ne iz stalnih intervencija.
„Budućnost BiH je u rukama domaće političke scene, a ne u tome da visoki predstavnik svakodnevno intervenira… široka je saglasnost da sve opcije trebaju ostati otvorene“, rekao je.

Govorio je i o evropskom putu BiH, ističući da su obaveze ozbiljne i zahtijevaju temeljit rad, posebno kada je riječ o zakonu o VSTV-u i pravosudnim reformama.

Finansiranje BHRT-a i odgovornost institucija

Dotakao se i finansiranja BHRT-a, naglašavajući da očekuje da domaće institucije u budžetu za 2026. godinu obezbijede stabilno i održivo rješenje.
„Željeli bismo da određeni segmenti budu uključeni u budžet i da se poštuje finansiranje BHRT-a kao državnog javnog servisa“, naveo je Schmidt, dodajući da će međunarodna zajednica nastaviti pratiti stanje.

Državna imovina kao preduslov razvoja

Schmidt je posebno istaknuo pitanje državne imovine, ocijenivši ga jednom od najvećih prepreka razvoju. Kako je naveo, ovaj problem godinama koči investicije i ometa lokalne zajednice.
„Ako želimo otvoriti BiH prema investitorima, moramo riješiti pitanje državne imovine“, poručio je, dodajući da će se ova tema razmatrati i na narednim sastancima kako bi se došlo do jasnih i funkcionalnih rješenja.