Rom u logoru Jasenovac: Učite Kul-huvallah, jer ako nas Allah ne spasi, ništa nas drugo spasiti ne može

Historija Bosne i Hercegovine prepuna je neispričanih ličnih sudbina koje nadilaze političke okvire i ostavljaju trag u kolektivnom pamćenju. Jedna od njih je i životna priča Halida Salihagića, čovjeka koji je preživio logore Jasenovac i Dachau, bio aktivista Komunističke partije, a završio život kao skromni knjigovođa i duboko duhovna osoba.

Od Fojnice do Beograda: Obrazovanje i rani angažman

Halid Salihagić rođen je 1915. godine u Fojnici, gdje je završio osnovnu školu. Potom upisuje Šerijatsku gimnaziju u Sarajevu, a 1934. godine kreće na studije Prirodno-matematičkog fakulteta u Beogradu. Ostala su mu bila svega dva semestra do diplome kada se aktivno uključio u Komunističku partiju Jugoslavije.

Klopka u Sarajevu i put ka logorima

Početak Drugog svjetskog rata zatekao ga je u rodnoj Fojnici. Kao poručnik Vojske Kraljevine Jugoslavije, 1942. godine dobiva poziv u rezervu Vojske Nezavisne Države Hrvatske, zajedno sa sestrićem Zijahom Dizdarevićem. Poziv u Sarajevo bio je zapravo klopka ustaške obavještajne službe.

Zijah je uhapšen kod Gradske kafane, a Halid dva dana kasnije na Skenderiji. Obojica su sprovedeni u logor Koprivnicu, a potom u Jasenovac. Zijah je uskoro ubijen, dok Halid uspijeva pobjeći iz logora.

Od Jasenovca do Berlina

Nakon bijega, Halid se prebacuje u Austriju, ali ga nacisti ubrzo ponovo hapse i šalju u logor Dachau. I odatle uspijeva pobjeći, a kraj rata dočekuje u Berlinu, kod prijatelja doktora Jermena.

Povratak u Fojnicu i novo progonstvo

Ljeta 1945. godine, porodica koja je mislila da je mrtav, iznenađena je njegovim povratkom u Fojnicu. Nakon kratkog boravka na porodičnom imanju u Ostružnici, biva uhapšen zbog „reakcionarnog djelovanja“ i zatvoren u Sarajevu na tri mjeseca. Nakon toga se zapošljava kao knjigovođa u firmi „Tapetar“, gdje ostaje do penzije.

Duhovni preokret u Jasenovcu: Tevba i povratak islamu

Najpotresniji detalj Halidove biografije vezan je za vrijeme provedeno u Jasenovcu. Prema kazivanju koje je zabilježio Mensur ef. Pašalić na osnovu svjedočenja Halidovog brata Ibrahima, Halid je jedne večeri, dok je čekao vlastito pogubljenje, čuo tiho učenje sure El-Ihlas među zatvorenicima.

Vođen tim učenjem, došao je do Roma (Ciganina) koji mu je rekao:
„Učite Kul-huvallah, jer ako nas Allah ne spasi, ništa nas drugo spasiti ne može.“

Taj trenutak postaje prekretnica u Halidovom životu – tada čini tevbu (pokajanje), napušta komunističku orijentaciju i vraća se islamskoj vjeri.

Smrt i zaborav

Halid Salihagić je preselio sredinom 1993. godine u Stocu, ostavivši iza sebe tihu, ali snažnu priču o vjeri, iskušenju, iskupljenju i otporu ideologijama koje su obilježile 20. stoljeće.