Radi se na njegovoj smjeni: Schmidt odlazi do kraja godine

Prema informacijama više diplomatskih izvora, dio međunarodne zajednice započeo je pregovore o smjeni Christiana Schmidta s pozicije visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu. Prema planu koji uključuje i Sjedinjene Američke Države, Schmidt bi s dužnosti trebao otići do kraja 2025. godine. Istovremeno se vode rasprave o njegovom nasljedniku, koji bi trebao biti prihvatljiv svim članicama Vijeća za provedbu mira (PIC), uključujući i one koje su proteklih godina bile suzdržane ili kritične prema trenutnom visokom predstavniku.

Ove informacije dolaze u vrijeme kada je, prema navodima Istrage.ba, Ambasada SAD-a kasnila s uplatom tranši za finansiranje OHR-a, što dodatno potcrtava napetosti unutar međunarodnog saveza koji stoji iza institucije OHR-a. Finansiranje se inače temelji na doprinosima više međunarodnih aktera, pri čemu Evropska unija snosi gotovo polovinu (47,68 %), dok Sjedinjene Države učestvuju sa 22 %, Japan sa 10 %, Ujedinjeno Kraljevstvo sa 6,69 %, a ostatak dolazi od Kanade, Organizacije islamske konferencije, Rusije i ostalih donatora.

Jedan od radikalnijih prijedloga koji se trenutno razmatra jeste i izmještanje sjedišta OHR-a iz Sarajeva u Ženevu, što bi imalo snažne političke i simbolične posljedice po prisustvo međunarodne zajednice u BiH.

I dok se iza kulisa raspravlja o njegovom odlasku, službeni Zagreb nastoji iskoristiti posljednje mjesece Schmidtovog mandata kako bi mu nametnuo zadatak koji bi trajno osigurao dominaciju HDZ-a u bosanskohercegovačkom političkom sistemu – izmjene Izbornog zakona koje bi omogućile da hrvatski član Predsjedništva BiH bude isključivo iz reda HDZ-a.

Schmidtov mandat obilježile su brojne kontroverze, uključujući suspenziju Ustava Federacije BiH na jedan dan kako bi se bez saglasnosti bošnjačkog potpredsjednika imenovala nova Vlada FBiH, kao i izmjene Ustava FBiH i Izbornog zakona BiH tokom izborne noći 2022. godine, također u korist HDZ-a. Upravo te odluke su dodatno produbile političku krizu i izazvale val protesta i nepovjerenja u bošnjačkom političkom korpusu.

U tom kontekstu važno je spomenuti i da je Christian Schmidt nosilac hrvatskog državnog odlikovanja – Reda Ante Starčevića, koji mu je dodijeljen još 2013. godine, ali formalno uručen tek 2020. od strane premijera Andreja Plenkovića. To odlikovanje dijeli, između ostalih, i s Jadrankom Prlićem, bivšim predsjednikom tzv. Hrvatske Republike Herceg-Bosne, koji je osuđen za ratne zločine pred Međunarodnim sudom u Haagu.

Iako se njegov legitimitet godinama osporava, posebno iz Republike Srpske, sve Schmidtove odluke su do sada primjenjivane i na teritoriji tog entiteta. Međutim, rusko povlačenje iz PIC-a i odbijanje daljeg finansiranja OHR-a još 2021. dodatno je oslabilo konsenzus oko njegove uloge.

Ukoliko međunarodna zajednica odluči zamijeniti Schmidta i izmjestiti OHR, to bi moglo značiti početak kraja jednog perioda međunarodnog tutorstva nad Bosnom i Hercegovinom. No, pitanje ostaje – hoće li Schmidt do tada uspjeti učiniti ono što od njega traži Hrvatska, a što bi moglo imati trajne posljedice po politički balans u zemlji?