Newsletter Subscribe
Enter your email address below and subscribe to our newsletter
Enter your email address below and subscribe to our newsletter


Politička atmosfera u Bosni i Hercegovini dodatno se usložnjava nakon što je hrvatski lobista Max Primorac na saslušanju Komiteta za vanjsku politiku Kongresa Sjedinjenih Američkih Država Bosnu i Hercegovinu nazvao “propalom zemljom”. Njegov nastup izazvao je snažne reakcije, a podršku je dobio od europarlamentarke HDZ-a Željane Zovko, koja je ustvrdila da je tokom saslušanja naglašeno kako bi model triju federalnih jedinica bio „jedini održivi put ka dugoročnoj stabilnosti i institucionalnoj jednakopravnosti“.
O ovim porukama, ali i o Planu rasta Vijeća ministara, govorio je Amel Delić, profesor na Fakultetu za upravu Univerziteta u Sarajevu. On je iznio tvrdnje da se u političkim i diplomatskim krugovima Evropske unije vode ozbiljne rasprave koje bi mogle dugoročno utjecati na ustavno uređenje BiH.
„Već nekoliko mjeseci se pripremaju planovi gdje bi se stvorila unija sa tri republike“, upozorava Delić. „U centrima EU moći se uveliko raspravlja o trećem entitetu i da taj Max bude visoki predstavnik.“
Prema Delićevim riječima, uspon desničarskih politika u Evropi stvara okruženje u kojem se ponovo aktiviraju narativi koji muslimanske zajednice pokušavaju prikazati kao fokuse problema. To se, smatra on, reflektuje i na percepciju Bošnjaka u regionu i EU.
„Muslimani se pokušavaju staviti kao srž problema. Treba uvijek naglašavati da Bošnjaci nisu počinili genocid ili UZP. Praksa ipak pokazuje nešto drugo, da su Bošnjaci opredijeljeni za integracije“, naglasio je Delić.
Govorio je i o Planu rasta Evropske unije, podsjećajući da institucije BiH nisu uspjele iskoristiti sredstva i mogućnosti koje su bile dostupne te da je napredak na evropskom putu izostao.
„Bolje ikad nego nikad. Ovo nije nešto čime se treba pohvaliti jer smo do sada izgubili novac“, rekao je, naglasivši da je u aktuelnom mandatu došlo do političkih zastoja na evropskom putu, dok su NATO integracije u potpunosti zapostavljene.
Kao ključne prepreke ukupnom napretku zemlje naveo je duboko ukorijenjene unutrašnje probleme:
„Nažalost, sve vrijeme se borimo i sa neprirodnom ustavnom strukturom i dva politička faktora koji rade protiv BiH.“
Delić smatra da dodatne komplikacije stvaraju „loši koalicioni partneri i loše kadroviranje na pojedinim funkcijama“, što, prema njegovoj ocjeni, dodatno usporava institucije i onemogućava efikasno provođenje reformi.