Newsletter Subscribe
Enter your email address below and subscribe to our newsletter
Enter your email address below and subscribe to our newsletter


Dan nakon sjednice Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija, na kojoj je razmatrana situacija u Bosni i Hercegovini, domaća i međunarodna javnost i dalje analizira poruke izrečene od strane ambasadora. Posebnu pažnju privukla je izjava predstavnice Sjedinjenih Američkih Država da je “vrijeme za lokalna rješenja”, što je otvorilo niz pitanja o budućnosti Ureda visokog predstavnika (OHR) i statusu Christiana Schmidta. Ipak, ključni razgovori o tim temama, prema svemu sudeći, vode se daleko od očiju javnosti.
Ambasador BiH pri UN-u, Zlatko Lagumdžija, ističe da američka politika prema BiH ostaje nepromijenjena u odnosu na prethodnu sjednicu održanu prije šest mjeseci. Dodaje da je Rusija bila jedina zemlja koja je otvoreno podržala stavove vlasti Republike Srpske, dok su sve ostale države jasno osudile secesionističke tendencije.
„Američka ambasadorica je čak devet puta ponovila riječ stabilnost, naglašavajući da SAD podržava stabilnost BiH kao ključni faktor stabilnosti regiona. Jasno je poručeno da secesija nema podršku i da su napadi na visokog predstavnika osuđeni od svih, osim ruskog ambasadora“, rekao je Lagumdžija za N1.
Bivši diplomata Adnan Hadrović smatra da će se pritisci na vlasti Republike Srpske i dalje nastaviti, kako bi ispunili ranije date obaveze. „Mir, stabilnost i prosperitet BiH sada su temeljni prioritet američke administracije“, ocijenio je Hadrović.
Izjava američke predstavnice da Washington više ne vodi politiku međunarodnog intervencionizma protumačena je kao signal da visoki predstavnik ubuduće neće moći računati na snažniju podršku SAD-a, već eventualno na ograničenu ulogu nadgledanja političkih procesa.
Politički analitičar Adi Ćerimagić podsjeća da su bonske ovlasti visokog predstavnika ranije bile primjenjivane uz aktivnu podršku SAD-a i Ujedinjenog Kraljevstva. „Ako sadašnja američka pozicija ostane ovakva, a Schmidt ne pronađe neku drugu državu ili savez spreman preuzeti odgovornost za sprovođenje bonskih ovlasti, u narednom periodu ne treba očekivati značajniji međunarodni angažman“, kaže Ćerimagić.
Profesor međunarodnih odnosa Adnan Huskić smatra da nijedna politička strana u BiH neće biti u potpunosti zadovoljna američkim pristupom. „SAD je jasno naglasio da mu je stabilnost ključni cilj, ali se nije izjasnio o budućnosti OHR-a. Iako je predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić upravo tu temu istakao u svom govoru, Vijeće sigurnosti očigledno nije forum na kojem će SAD trenutno iznijeti novi pristup prema OHR-u“, ocjenjuje Huskić.
Komšić je u svom obraćanju kritikovao pojedine odluke Christiana Schmidta, tvrdeći da su bile u interesu samo jedne političke strane i susjedne države. Upozorio je da se iza sve glasnijih zahtjeva za ukidanjem OHR-a krije ozbiljna namjera – pokušaj rušenja Dejtonskog mirovnog sporazuma.
„Uklanjanjem OHR-a faktički bi se eliminisao čitav jedan aneks Dejtonskog sporazuma, čime bi se ugrozio njegov integritet i stabilnost BiH“, upozorio je Komšić.
Prema pisanju portala Istraga, u diplomatskim krugovima se već govori o mogućoj sudbini Christiana Schmidta. Navodno je došlo do razilaženja između SAD-a i Njemačke – Washington je, prema tim navodima, tražio njegovu smjenu, dok je Berlin takav zahtjev odbio.