POZIV NA UZBUNU: Trojka tvrdi da se Dodikove poruke više ne smiju ignorisati – evo šta slijedi…

Zastupnici stranaka Trojke – SDP-a, Naroda i pravde i Naše stranke, uz BHI-KF – uputili su obimno i detaljno pismo na više od 700 relevantnih međunarodnih adresa u Sjedinjenim Američkim Državama, Evropskoj uniji, Velikoj Britaniji i Bosni i Hercegovini. Cilj obraćanja jeste upozoriti najutjecajnije političke centre da, kako navode, eskalirajući govor mržnje, šovinistička retorika i provokativni istupi Milorada Dodika predstavljaju ozbiljan rizik po sigurnost i stabilnost, ne samo u BiH nego i u širem regionalnom kontekstu.

Pismo je dostavljeno institucijama kao što su State Department, Kongres i Senat SAD-a, zastupnici u Evropskom parlamentu, dužnosnici Evropske komisije, članovi Parlamenta Velike Britanije, ambasadori država Vijeća za implementaciju mira (PIC), te generalni sekretari Ujedinjenih nacija i NATO-a.

U obraćanju se podsjeća da je Bosna i Hercegovina historijski prostor susreta različitih kultura, religija i identiteta, te da su multietničnost, međusobno uvažavanje i poštivanje različitosti vrijednosti duboko utkane u bosanskohercegovačko društvo. Te vrijednosti, kako se naglašava, predstavljaju osnov očuvanja ravnopravnosti i građanskih sloboda na kojima počiva savremena BiH.

Zastupnici ističu da su prioriteti države jasni: zaštita suvereniteta, teritorijalnog integriteta, očuvanje mira, stabilnosti i povjerenja, te jačanje ekonomskog razvoja. Najvažniji vanjskopolitički ciljevi – potvrđeni strateškim dokumentima i zakonima – ostaju punopravno članstvo u EU i NATO-u. Navodi se i da se napredak ka tim ciljevima kontinuirano potkopava, kako tvrde, antidržavnim i antievropskim djelovanjem Milorada Dodika, koje ocjenjuju usklađenim s ruskim geopolitičkim interesima na Balkanu.

U pismu se posebno podsjeća na pravosnažnu presudu Suda BiH kojom je Dodik osuđen na godinu dana zatvora – kaznu koju je otkupio – te na odluku kojom mu je oduzet mandat predsjednika Republike Srpske uz zabranu obavljanja javnih funkcija u trajanju od šest godina. Uprkos tome, kako se navodi, Dodik nastavlja koristiti radikalnu i podjeljivu retoriku, širiti narative o etničkim sukobima i predstavljati BiH kao mjesto navodnog sukoba između „kršćanstva i islama“.

Posebno se problematičnim ocjenjuju izjave u kojima Bošnjake opisuje kao „amebe“ ili koristi druge uvredljive kvalifikacije za Sarajevo i njegove stanovnike. Zastupnici smatraju da takve izjave predstavljaju pokušaj dehumanizacije, što može proizvesti ozbiljne posljedice i potaknuti nasilje.

Upozorava se i da Dodikova retorika ne pogađa samo Bošnjake, već i Hrvate u entitetu RS, kao i one pripadnike srpskog naroda koji ne dijele njegov politički stav. Navodi se i porast prijetnji, fizičkih napada i paljenja imovine opozicionim aktivistima, što, prema ocenama, pokazuje da zapaljiva retorika već stvara realne posljedice na terenu.

Zastupnici ističu da su i pojedini lideri opozicionih stranaka u Republici Srpskoj javno osudili Dodikove izjave, upozorivši da takva politika samo produbljuje podjele i šteti svim građanima.

Posebno se evocira iskustvo ranih 1990-ih, uz upozorenje da retorika i obrasci ponašanja, koji se danas ponovo pojavljuju, podsjećaju na one koji su prethodili masovnim zločinima, kulminirajući genocidom u Srebrenici. Sagovornici su stoga pozvani na hitno, odlučno i koordinirano međunarodno djelovanje kako bi se spriječila daljnja destabilizacija.

Na kraju pisma naglašava se da Bosna i Hercegovina ostaje opredijeljena evropskim i euroatlantskim integracijama, jačanju demokratskih institucija i partnerstvu sa EU-om i SAD-om. Međutim, zastupnici upozoravaju da, bez jasne i snažne podrške međunarodnih partnera, ekstremna politika može ugroziti proces stabilizacije i evropsku perspektivu države.