Otkriveno: Ovo je nova strategija Trumpove administracije za BiH i Zapadni Balkan

Nova američka Strategija nacionalne sigurnosti, koju je potpisao predsjednik SAD-a Donald Trump, jasno pokazuje pomjeranje fokusa s globalnog angažmana prema strogo definisanim američkim interesima. U dokumentu se zapadni Balkan spominje tek marginalno, prenosi DW.

Predsjednica Atlantskog vijeća BiH, profesorica Dijana Gupta, ističe da strategija nedvosmisleno poručuje kako „Amerika mora biti na prvom mjestu“. Prema njenim riječima, to se prvenstveno odnosi na nacionalnu sigurnost, privredu, borbu protiv narko-kartela i migracijsku politiku.

„Sjedinjene Američke Države su kroz historiju pomagale mnogima u svijetu, ali to često nije bilo dovoljno cijenjeno. Donald Trump sada želi da drugi osjete kako izgleda kada Amerika prije svega brine o sebi i svojim građanima“, rekla je Gupta za DW.

Gupta naglašava da prioritet američke administracije ostaje zaustavljanje velikih ratnih žarišta u Ukrajini i na Bliskom istoku. Uprkos tome, smatra da strateško partnerstvo s Evropom neće biti dovedeno u pitanje. „Previše važnih interesa povezuje Ameriku i Evropu. U multipolarnom svijetu punom izazova sigurnosni aspekt ostaje na prvom mjestu“, navodi ona.

Zapadni Balkan na margini strategije

Vojni analitičar Hamza Višća upozorava da se zapadni Balkan u novoj strategiji pojavljuje gotovo isključivo rubno.

„Ni Bosna i Hercegovina, ni regija u cjelini nisu posebno obuhvaćene tim dokumentom. Spominjemo se uglavnom u kontekstu odnosa Srbije i Kosova. Sve ostalo usmjereno je na zapadnu hemisferu i američke privredne interese“, rekao je Višća za BH radio 1.

Ipak, naglašava da dokument nosi važnu poruku: SAD možda više nisu spremne intervenirati kao nekada, ali ostaju spremne stabilizirati okruženja koja mogu imati značajna američka ulaganja.

„Ako se stvore uslovi za ulazak američkog kapitala u BiH, to znači i spremnost da se taj prostor štiti, naravno tamo gdje se interesi partnerskih zemalja poklapaju s interesima SAD-a“, pojašnjava Višća.

Prema njegovim riječima, BiH iz ovoga može izvući jasan zaključak – što su odnosi s Amerikom snažniji, a privreda otvorenija, to je i sigurnosni okvir stabilniji. Kao primjere navodi južnu plinsku interkonekciju te potencijalnu saradnju u oblasti namjenske industrije.

Geopolitička važnost regije i odgovornost BiH

Gupta upozorava da zapadni Balkan mora ostati čvrsto vezan uz euroatlantske integracije.

„Regija nema perspektivu izvan NATO-a i Evropske unije. Balkan je strateški previše važan da bi bio zanemaren. Integracija je ključna za mir, privredu i demokratiju“, ističe.

Govoreći o BiH, dodaje da je riječ o politički izrazito složenoj državi u kojoj je teško postići konsenzus. „BiH se nalazi u svojevrsnom političkom kružnom toku. Bez snažne podrške SAD-a i EU-a teško je ostvariti ozbiljniji iskorak. Zato je ključno graditi politiku kompromisa i očuvati mir“, poručuje.

Vojno-politički analitičar Nedžad Ahatović smatra da promjena američkog pristupa proširenju NATO-a dodatno otežava put BiH i drugim zemljama regije ka članstvu.

„To otvara prostor za jačanje utjecaja drugih sila, prije svega Turske i Rusije. Izostanak jasne euroatlantske perspektive produbljuje unutarnje podjele i jača snage koje se protive evropskim integracijama“, upozorava Ahatović.

On navodi da Turska, paralelno s prodajom vojne opreme i dronova, jača i svoj politički utjecaj u regiji, dok Rusija i Kina već imaju značajnu prisutnost. „Srbija je najveći nabavljač ruskog i kineskog oružja u regiji, dok istovremeno intenzivira ekonomske veze s Kinom“, kaže Ahatović.

Američka uloga u BiH ostaje ključna

Sigurnosni stručnjak Vladimir Vučković smatra da američka uloga u BiH neće biti dovedena u pitanje, bez obzira na promjene u strateškim dokumentima.

„SAD se neće povući iz BiH. Dejtonski mirovni sporazum jedan je od najvećih vanjskopolitičkih uspjeha SAD-a u modernoj historiji“, ističe Vučković.

Pojašnjava da kritike Washingtona prema pojedinim članicama NATO-a zbog ulaganja u odbranu nisu prijetnja Balkanu, nego unutrašnje pitanje Saveza. Dodaje da, neovisno o tome hoće li BiH postati članica NATO-a, ostaje ključno zadržati jasan smjer prema Evropskoj uniji.

Vučković podsjeća i na važnost misije EUFOR Althea. „Misija je sposobna odgovoriti na sve sigurnosne izazove i njena uloga ostaje ključna“, zaključuje.