Osuđeni ratni zločinac Aleksandar Knjeginjić pokrenuo peticiju za zabranu Dana bijelih traka

Aleksandar Knjeginjić, čovjek kojeg je Vrhovni sud Republike Srpske pravosnažno osudio na osam godina zatvora zbog učešća u ubistvima civila bošnjačke nacionalnosti u Prijedoru 1994. godine, ponovo izaziva ogorčenje javnosti.

Peticija koja vrijeđa žrtve

Prema navodima lokalnih aktivista, Knjeginjić je početkom juna pokrenuo online peticiju pod nazivom “Stop Danima bijelih traka”. Peticiju je objavio na platformi Peticije.online, dijelio putem društvenih mreža i lično prikupljao potpise u centru Prijedora.

U tekstu peticije tvrdi da obilježavanje Dana bijelih traka “sipaju blato po srpskom narodu” i naziva manifestaciju “šenlučenjem”, uz tvrdnju da gradske vlasti sve to “mirno posmatraju i prećutno odobravaju”.

Do subote prijepodne, peticiju je potpisalo 16 osoba.

Knjeginjić ranije osuđen u BiH i SAD-u

Osim presude u Republici Srpskoj, Knjeginjić je ranije osuđen i u Sjedinjenim Američkim Državama za prevaru pri sticanju državljanstva, jer je prilikom apliciranja prikrio optužnicu za ratni zločin. Tada je osuđen na godinu zatvora, a nakon toga izručen Bosni i Hercegovini.

Aktivisti: Ovo je govor mržnje

Edin Ramulić, član Udruženja “Jer nas se tiče” i bivši zatočenik logora Trnopolje, ističe da ga je ova peticija duboko uznemirila.

“To može samo u BiH: da presuđeni ratni zločinac postavi štand na glavnom trgu i skuplja potpise protiv sudski utvrđenih činjenica o prijedorskim bijelim trakama,” rekao je Ramulić.

On naglašava da Knjeginjić “kancerogenim tkivom” naziva Bošnjake, Hrvate i sve nesrbe koji su se vratili u Prijedor.

Pravnici: Elementi krivičnog djela

Bivša sutkinja Državnog suda Azra Miletić smatra da je riječ o jasnom govoru mržnje.

“To je izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti. On to javno radi, a to se dešava baš na mjestu gdje su izvršeni zločini,” navela je Miletić.

S njom se slaže i Ibro Bulić, nekadašnji rukovodilac Odjela za ratne zločine u Državnom tužilaštvu. On poziva udruženja i građane da podnesu krivičnu prijavu.

“Ja bih mogao sugerisati da se podnese krivična prijava i priloži peticija kao dokaz,” rekao je Bulić.

Šta su bijele trake?

Dan bijelih traka obilježava se svake godine 30. maja, u znak sjećanja na 1992. godinu kada su nesrbi u Prijedoru bili prisiljeni nositi bijele trake na ruci i označiti kuće bijelim čaršafima. Ove činjenice utvrđene su u više pravosnažnih presuda Haškog tribunala i domaćih sudova.

Za zločine počinjene u Prijedoru, Haški tribunal je osudio 17 osoba na 276 godina zatvora, dok je Sud BiH osudio 28 osoba na više od 430 godina zatvora.