OHR mijenja pravila igre: Državna imovina BiH konačno može biti iskorištena – ali pod strogim uslovima!

Godinama je pitanje državne imovine Bosne i Hercegovine zarobljeno u političkim sukobima i nadmetanju između entiteta. Dok Republika Srpska otvoreno ignoriše odluke Ustavnog suda BiH i nastavlja s nelegalnim knjiženjem i prodajom imovine, pokušaja prisvajanja bilo je i u Federaciji BiH.

„Ustavni sud BiH je jasno utvrdio da samo država BiH može biti titular cjelokupne državne imovine, dok vlasti RS-a te odluke ignorišu“, podsjeća Adil Kulenović, predsjednik Asocijacije Krug 99.

Zbog zabrane raspolaganja državnom imovinom, stotine razvojnih projekata već godinama stoje blokirane.
„Stoji najmanje deset milijardi eura investicija jer ne možemo koristiti ono što je naše. Ne možete državnu imovinu staviti u funkciju javnog dobra“, poručuje Dragan Čović.

 Schmidt: Zakonite vlasti moraju imati pravo na razvojne projekte

Visoki predstavnik Christian Schmidt upozorava da zabrana najviše pogađa vlasti koje poštuju zakon – prvenstveno u Federaciji BiH.

„U trenutnom političkom kontekstu nerealno je očekivati dogovor o sveobuhvatnom rješenju pitanja državne imovine. Ipak, zabranu treba ublažiti kako bi vlasti koje poštuju vladavinu prava mogle pokretati razvojne projekte“, poručio je Schmidt.

Prema prijedlogu koji je upućen OHR-u i Vijeću ministara BiH, predviđeno je da se izuzeci od zabrane mogu odobriti putem Komisije za državnu imovinu, na osnovu zahtjeva zainteresirane strane.
Cilj je omogućiti korištenje imovine za javnu infrastrukturu – autoceste, željeznice, aerodrome, gasovode, elektroenergetske i telekomunikacijske objekte – bez promjene vlasništva.

 Stručnjaci: Pragmatičan, ali osjetljiv model

Profesor ustavnog prava Davor Trlin ocjenjuje da se radi o „pragmatičnom koraku“ koji omogućava korištenje državne imovine bez narušavanja vlasništva.

„Ne dira se u vlasnički status – riječ je o privremenom korištenju pod strogim uslovima, uz nadzor OHR-a ili sudsku kontrolu. Rizik postoji ako se definicije javne infrastrukture ne preciziraju dovoljno, ali uz nadzor međunarodne zajednice ovo može biti iskorak ka reformi, a ne kaosu“, ističe Trlin.

Podsjeća i da je Schmidt još 2022. godine pooštrio definicije državne imovine, a Ustavni sud BiH 2024. ponovo potvrdio da entiteti nemaju pravo prisvajanja.

 Put naprijed

Iako trajno rješenje zahtijeva politički konsenzus, model izuzeća od zabrane predstavlja realan kompromis u trenutnom zastoju.
Time bi se omogućilo pokretanje ključnih infrastrukturnih projekata, uz zadržavanje državnog vlasništva i zaštitu od zloupotreba.

„Prava reforma zahtijeva dogovor svih, ali dok nema saradnje iz Republike Srpske, ovo je najrealniji način da se država pokrene naprijed – bez otimanja i bez blokada“, zaključuje Trlin.