Obračun u NSRS: Ko plaća Dodikove helikoptere i osiguranje – i gdje su nestali obećani vrtići?

Rasprava o drugom rebalansu budžeta Republike Srpske u Narodnoj skupštini RS-a pretvorila se u žestok obračun opozicije s vladajućima, a u fokusu su bili enormni troškovi Ureda predsjednika i novo zaduženje koje dodatno opterećuje entitet. Na posebnoj sjednici, na kojoj se razmatra budžet uvećan na 6 milijardi i 750 miliona KM, otvorena su i pitanja transparentnosti trošenja javnog novca, posebno kada je riječ o izuzetno visokom iznosu namijenjenom za predsjednika RS-a.

Ognjen Bodiroga, šef Kluba zastupnika Srpske demokratske stranke, zatražio je od Ministarstva finansija i Fiskalnog savjeta RS-a, kao i od Glavne službe za reviziju javnog sektora, jasne odgovore o trošenju budžetskog novca. Njegovo ključno pitanje glasilo je:
“Ko Miloradu Dodiku plaća usluge helikopterskog servisa i osiguranje?”

Bodiroga je podsjetio da je prijedlogom rebalansa za potrebe predsjednika RS-a predviđeno oko 74 miliona KM. Uz to je naglasio da je riječ o “najvjerovatnije najvećem budžetu predsjednika na prostoru bivše Jugoslavije”.

Pored spornog troška helikopterskih usluga, Bodiroga je otvorio i pitanje ranijih obećanja koja su pratile prošlogodišnje povećanje budžeta predsjednika.

“Kada je prošle godine predložen ovako veliki budžet za predsjednika RS-a, rečeno je da će značajan dio novca ići za gradnju vrtića. Gdje su ti vrtići?” – upitao je.

Sumnje u motive rebalansa iznio je i Bojan Kresojević, šef Kluba zastupnika Partije demokratskog progresa. On je ocijenio da rebalans donosi povećanje budžeta za 260 miliona KM, ali i da se istovremeno zaduženje povećava za dodatnih 200 miliona KM. Prema njegovim riječima, to jasno govori iz kojih izvora se budžet uvećava.

Kresojević je naveo da se na rashodovnoj strani nalazi i 160 miliona KM namijenjenih za lobiranje pojedinaca, kao i izdvajanja za Rašida Serdarova.
Njegova ocjena je da se “rebalans radi zbog nekoliko pojedinaca, a sve to će otplaćivati buduće generacije”.

Upozorio je i na težak finansijski teret koji očekuje RS u narednoj godini, kada dolazi na naplatu 1,7 milijardi KM kredita. Na sjednici se razmatra i prijedlog odluke o dugoročnom zaduživanju RS-a u iznosu od milijardu i 81 milion KM, što predstavlja veliko povećanje u odnosu na ranije odobrene okvire.