Njemački mediji (ponovo) pišu o Dodiku: Putinov čovjek na Balkanu bori se za svoju budućnost

U Bosni i Hercegovini odvija se otvorena politička borba između Milorada Dodika, dugogodišnjeg lidera bosanskih Srba, i Christiana Schmidta, visokog predstavnika međunarodne zajednice. Njemački list Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) u svom opširnom izvještaju ocjenjuje da je riječ o prekretnici u političkoj karijeri Dodika, bliskog saveznika ruskog predsjednika Vladimira Putina.

Najdugovječniji lider na Balkanu

Milorad Dodik je gotovo tri decenije bio najutjecajnija politička figura u Republici Srpskoj, a samim tim i među Srbima u BiH. Od sredine 1990-ih, naizmjenično obnašajući funkcije premijera, člana Predsjedništva BiH i predsjednika RS-a, Dodik je dominirao političkim životom. Za generacije rođene u entitetu RS, on je bio sinonim političke moći i ključna ličnost čija je riječ bila presudna u svim procesima.

Srbi, koji čine oko trećinu od ukupno 3,5 miliona stanovnika BiH, u RS-u su većina s preko 80 posto populacije. Entitet obuhvata gotovo polovinu teritorije BiH, što Dodiku daje značajnu pregovaračku moć i prostor za političke manevre.

Schmidtove odluke prelomile situaciju

Prekretnicu je donio sukob s visokim predstavnikom Christianom Schmidtom. On je u julu 2023. godine, koristeći takozvane bonske ovlasti, donio odredbu prema kojoj se nepoštivanje njegovih odluka kažnjava zatvorom do pet godina, bez mogućnosti žalbe.

Na osnovu toga, državne institucije u Sarajevu podigle su optužnicu protiv Dodika zbog ignorisanja Schmidtovih odluka. U februaru 2025. Dodik je osuđen u prvostepenom postupku, a početkom augusta pravosnažno – na godinu dana zatvora, jer je pokušao zakonski osporiti nadležnosti Ustavnog suda BiH u RS-u. Schmidt je taj zakon poništio, ali ga je Dodik nastavio provoditi, što je i bila osnova presude.

Zatvorsku kaznu izbjegao je plaćanjem novčane globe od 19.000 eura, ali nije mogao izbjeći šestogodišnju zabranu obnašanja javnih funkcija. Na osnovu presude, Centralna izborna komisija BiH oduzela mu je mandat predsjednika RS-a.

Dodik, međutim, odbija to prihvatiti. Iako je protiv njega raspisana potjernica, domaće policijske snage ga do sada nisu uhapsile. Naprotiv, on se u aprilu bez problema uputio u Moskvu, gdje se sastao s Vladimirom Putinom, te se potom vratio u Banju Luku. Vlasti u Sarajevu procjenjuju da je okružen snažnim naoružanim obezbjeđenjem, pa bi pokušaj hapšenja mogao izazvati oružani sukob.

Referendumi kao karta spasa

U međuvremenu, Dodikova stranka Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) odlučila je organizovati referendum 25. oktobra, na kojem bi građani RS-a odlučivali o njegovoj smjeni. Pored toga, planira se i referendum o mogućem otcjepljenju RS-a od BiH.

Prema FAZ-u, Ustavni sud BiH i visoki predstavnik će takve referendume vjerovatno proglasiti neustavnim. Ipak, Dodik se u prošlosti više puta pozivao na referendumsku volju naroda, koristeći je kao političko sredstvo, ali ih je uglavnom odgađao. Ovaj put, smatra FAZ, situacija je ozbiljnija – jer se radi o njegovoj političkoj budućnosti i mogućem gubitku moći.

Pritisci iz SAD-a i izostanak podrške

Prema pravnim procedurama, Dodik bi morao odstupiti, a parlament RS-a imenovati vršioca dužnosti predsjednika do novih izbora, bez njegovog učešća. On to uporno odbija. Očekivana podrška iz krugova Donalda Trumpa nije stigla, iako je Dodik ulagao velika sredstva u lobiranje.

Trošio je budžetski novac na američke lobiste, doveo bivšeg gradonačelnika New Yorka Rudyja Giulianija u Banju Luku, a u Crnoj Gori se sastao i s Richardom Grenellom, Trumpovim nekadašnjim izaslanikom. Ipak, američke sankcije uvedene tokom administracije Joea Bidena ostale su na snazi. U martu ove godine senator Marco Rubio javno ga je optužio za podrivanje institucija i destabilizaciju BiH.

Ako ostane bez međunarodne podrške, jedina realna opcija mogla bi biti politički azil u Mađarskoj kod premijera Viktora Orbána. FAZ podsjeća da je Orbán 2018. već pružio utočište bivšem makedonskom premijeru Nikoli Gruevskom, pa ne bi bilo iznenađenje da slično uradi i za Dodika.

Schmidt: Dodik će izgubiti

Visoki predstavnik Christian Schmidt u razgovoru za njemački Deutschlandfunk izjavio je da je uvjeren da će Dodik izgubiti političku bitku, naglašavajući da opozicija u RS-u ne dijeli njegova stajališta.

Međutim, lider opozicije Draško Stanivuković, gradonačelnik Banje Luke, usprotivio se održavanju novih izbora, tvrdeći da „promjene moraju biti volja naroda, a ne sudska odluka“.

Sukob političara i stranca

FAZ na kraju izvještaja zaključuje da, uprkos brojnim kritikama na račun Dodika, ostaje činjenica da se u BiH sada sukobljavaju demokratski izabrani političar i strani dužnosnik bez demokratskog legitimiteta. Dodik, prema svemu sudeći, namjerava upravo na toj činjenici graditi svoj pravni i politički narativ – i eventualno se obratiti Evropskom sudu za ljudska prava.

Kako god završila ova politička drama, jasno je da Bosnu i Hercegovinu očekuje period ozbiljnih previranja, a Dodik se nalazi pred najvećim izazovom u svojoj dugogodišnjoj političkoj karijeri.

Vasković otkriva: Dodik namjerava uvesti vanredno stanje, a odbio je primamljivu ponudu