Nikšić otkrio: Evo koliko bi mogle rasti minimalna plata i penzije u FBiH

Premijer Federacije Bosne i Hercegovine Nermin Nikšić, u razgovoru za TVSA, govorio je o ključnim ekonomskim temama, među kojima su minimalna plata, ekonomska politika Vlade FBiH, kao i planirane izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju. Njegovi stavovi izazvali su značajnu pažnju javnosti, posebno nakon što je jasno poručio da zahtjevi sindikata o povećanju minimalne plate na iznos od 1.200 do 1.600 KM u ovom trenutku nisu realni s obzirom na postojeće ekonomske okolnosti.

Nikšić je pojasnio da Vlada FBiH nije protiv rasta primanja radnika, ali da se, kako je naveo, mora voditi računa o ekonomskoj realnosti. Podsjetio je da je Federacija BiH prošle godine donijela odluku koja se može okarakterisati kao svojevrsna „šok terapija“ – povećanje minimalne plate sa 619 KM na 1.000 KM. Prema njegovim riječima, ta odluka bila je iznuđena jer raniji razgovori sa socijalnim partnerima nisu davali konkretne rezultate.

U tom periodu, poslodavci su, kako je naveo, često upozoravali da bi naglo povećanje minimalne plate moglo dovesti do gašenja firmi i masovnih otpuštanja. Pojedine procjene išle su čak dotle da se govorilo o mogućem gubitku 25.000 radnih mjesta, a organizovani su i protesti protiv takve odluke.

Međutim, Nikšić ističe da se takvi scenariji nisu ostvarili. Naprotiv, danas mnogi poslodavci, prema njegovim riječima, priznaju da je odluka bila ispravna. Dodao je da je Vlada tokom ove godine isplatila više od 100 miliona konvertibilnih maraka poticaja privrednicima, s ciljem ublažavanja eventualnih negativnih posljedica i stabilizacije poslovanja. Podsjetio je i na dvije uredbe koje omogućavaju isplatu neoporezivih dodataka radnicima, što je dodatno rasteretilo i poslodavce i zaposlene.

Govoreći o daljnjem povećanju minimalne plate, Nikšić je naglasio da se ove godine neće ponavljati isti „šok model“. Istakao je da se eventualni rast mora provoditi isključivo u skladu s formulom za usklađivanje, koja se zasniva na relevantnim statističkim i ekonomskim parametrima. Koliko će povećanje iznositi – 20, 30, 50 ili 100 KM – zavisiće od rezultata te formule, a ne od političke volje. Kako je naveo, cilj Vlade je odgovorna ekonomska politika koja neće dovesti u pitanje ni poslovanje privrede ni sigurnost radnih mjesta.

U intervjuu se osvrnuo i na položaj penzionera, koje je označio kao jednu od najugroženijih kategorija u društvu. Potvrdio je da će izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju biti upućene u parlamentarnu proceduru do kraja godine. Upozorio je da je trenutni odnos između broja zaposlenih i penzionera nepovoljan, jer na 1,2 zaposlena dolazi jedan penzioner, što, prema njegovim riječima, ukazuje na ozbiljne demografske i ekonomske izazove.

Naglasio je da nije odgovorno davati obećanja o drastičnom povećanju penzija, poput njihovog udvostručenja, ukoliko takve mjere ne mogu biti dugoročno finansijski održive.

„Najgore što se može desiti jeste da usvojimo mjere koje ne možemo provesti. Redovnost isplate penzija je prioritet i to ne smije doći u pitanje“, naglasio je Nikšić.

Dodao je i da lično smatra kako linearno povećanje penzija za sve korisnike u istom procentu nije najpravednije rješenje, s obzirom na to da penzioneri imaju različita primanja i potrebe, ali je istakao da važeći zakon trenutno ne predviđa drugačiji model.

Na kraju je poručio da Vlada Federacije BiH ostaje posvećena očuvanju fiskalne stabilnosti, ali i poboljšanju životnog standarda građana. Kako je naveo, svaka odluka mora biti zasnovana na realnim ekonomskim pokazateljima, a ne na populizmu, te da će javnost biti pravovremeno informisana o svim narednim koracima.