Nije se tome nadao: Vučić se požalio Macronu na situaciju u BiH, ovaj ga “ohladio”

U jeku sve složenijih regionalnih odnosa, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i predsjednik Francuske Emmanuel Macron održali su, kako su to obojica nazvali, otvoren i prijateljski razgovor o ključnim bilateralnim i regionalnim pitanjima, među kojima su se posebno istakle aktuelne prilike u Bosni i Hercegovini te na Kosovu.

S obzirom na tenzije u regiji i sve učestaliju pažnju međunarodne zajednice prema Zapadnom Balkanu, ovaj razgovor dolazi u osjetljivom trenutku i otvara nova pitanja o evropskoj ulozi u stabilizaciji Balkana.

Vučić: Srbija ostaje privržena miru, ali štiti svoj narod

Predsjednik Srbije poručio je da Srbija ostaje posvećena očuvanju mira i dijalogu, ali i da su „dobrobit države i zaštita srpskog naroda ključni nacionalni interesi“. Vučić je istakao da je Srbija spremna doprinositi dugoročnoj stabilnosti regiona, ali je ponovio raniji stav o tome da Beograd ne prihvata, kako je rekao, “politički motivisane presude”, aludirajući na nedavnu presudu Suda BiH Miloradu Dodiku.

U razgovoru je naglasio i zahvalnost Francuskoj za podršku evropskom putu Srbije, te uputio zvaničan poziv Macronu da posjeti Beograd.

Macron: Suverenitet BiH i dijalog sa Kosovom su ključni

S druge strane, Emmanuel Macron je bio jasan u porukama koje se odnose na širu sliku Zapadnog Balkana. Francuski predsjednik istakao je da je stabilnost, suverenitet i jedinstvo Bosne i Hercegovine od posebnog značaja za Pariz, ali i za cijelu Evropsku uniju. Uputio je i nedvosmislenu poruku Beogradu i Prištini da je dijalog jedini prihvatljiv put, te osudio svaki jednostrani potez koji bi taj proces mogao ugroziti.

– Sa zemljama Zapadnog Balkana, Evropa će se ostvariti i prihvatiti svoju sudbinu – u jedinstvu, solidarnosti i odgovornosti, zaključio je Macron, ponovivši uvjerenje da je evropska budućnost Srbije realna i dostižna, ali uslovljena reformama i konstruktivnim ponašanjem u regionu.

Francuska kao tihi posrednik

Ovaj susret pokazuje da Francuska, iako ne toliko vidljiva kao Njemačka ili SAD u regionalnim pregovorima, sve više želi igrati ulogu posrednika i arhitekte evropske stabilnosti na Balkanu. Macronove poruke su istovremeno diplomatske i odlučne – podrška evropskom putu Srbije, ali bez kompromisa kada je u pitanju suverenitet BiH i stabilnost Kosova.

Dvije strane, dvije politike

Sastanak otkriva i jasno izražene razlike: dok Beograd u fokus stavlja zaštitu srpskih interesa i pitanja ravnoteže u BiH, Pariz insistira na vladavini prava, suverenitetu i dijalogu bez jednostranih poteza. Te razlike će i dalje oblikovati ne samo odnose Srbije i Francuske, već i širu dinamiku Zapadnog Balkana u narednim mjesecima.

U vremenu kada svaka riječ i gesta ima regionalne posljedice, susreti poput ovog predstavljaju više od protokola – oni su pokazatelj smjera u kojem će se Balkan kretati: ka stabilnosti ili ka novim tenzijama.