
Newsletter Subscribe
Enter your email address below and subscribe to our newsletter
Enter your email address below and subscribe to our newsletter
Nakon što je Agencija za državnu službu BiH donijela Rješenje o imenovanju Miroslava Nešića za šefa Odsjeka NCB Interpola Sarajevo, javnost ne prestaje da bruji o okolnostima koje su pratile ovaj izbor. Iako je rješenje pravosnažno i funkcija zvanično preuzeta, iza kulisa se i dalje vode polemike o regularnosti kompletnog procesa.
Sporan konkurs i sumnje u pogodovanje
Ranije je već bilo upozorenja u medijima da Nešić nije bio najbolji kandidat na konkursu. Upućeni tvrde da je komisija, formirana za ovo imenovanje, favorizovala Nešića na štetu drugog kandidata – Nedžada Dilberovića. Iako je član Komisije iz reda srpskog naroda, koji je ujedno i zaposlenik Direkcije za koordinaciju policijskih tijela (DKPT), dao više bodova Dilberoviću, dvije članice komisije iz reda hrvatskog i bošnjačkog naroda presudile su u korist Nešića.
Još ozbiljnije optužbe dolaze na račun njegovih kompetencija – prema tvrdnjama izvora, Nešić navodno ne ispunjava ni osnovni uslov konkursa: poznavanje engleskog jezika, što je ključno za rad u međunarodnoj mreži Interpola i sistemu I-24/7.
Narušavanje nacionalnog balansa i strah od političkog uticaja
Imenovanjem Miroslava Nešića dodatno je, kako tvrde u DKPT-u, narušen ionako osjetljiv nacionalni balans unutar institucije – ovoga puta na štetu Bošnjaka. Iako će Nešićev prvi nadređeni formalno biti osoba iz reda bošnjačkog naroda, stvarna snaga nove funkcije leži u činjenici da će upravo Nešić prvi imati pristup povjerljivim informacijama i odlučivati o njihovoj razmjeni s drugim zemljama putem Interpolove zaštićene mreže.
Posebnu zabrinutost izaziva njegova politička povezanost. Kao blizak rođak bivšeg ministra sigurnosti Nenada Nešića – visokopozicioniranog člana DNS-a, stranke u koaliciji sa secesionističkim SNSD-om – Miroslav Nešić, smatraju sagovornici u DKPT-u, mogao bi djelovati u političkom pravcu svoje porodice i stranačkih interesa, posebno u slučaju pogoršanja sigurnosne situacije u zemlji. Kao ilustracija potencijalnih problema često se spominje slučaj Darka Ćuluma, nekadašnjeg direktora SIPA-e koji je, prema mišljenju kritičara, prekoračio ovlasti pod političkim uticajem.
“Četvero očiju” i nada u nadzor
Nažalost, kako tvrde izvori, sve ovo trebalo je biti detaljno razmotreno prije donošenja odluke. Sada, kada je “gotova stvar”, jedino što preostaje jeste da se rad Miroslava Nešića prati s “četvero otvorenih očiju” – pomno, temeljno i s posebnom pažnjom na to da li djeluje u skladu sa zakonom, profesionalnim standardima i interesima države BiH.
Ovaj slučaj otvara i širu debatu o transparentnosti javnih konkursa, političkom uplivu u sigurnosne strukture te potrebi za nezavisnim nadzorom nad nosiocima najodgovornijih pozicija u sistemu zaštite građana i države.