
Newsletter Subscribe
Enter your email address below and subscribe to our newsletter
Enter your email address below and subscribe to our newsletter
Dok se geopolitičke tenzije na Bliskom istoku zaoštravaju nakon izraelskog napada na Iran, reakcija finansijskih tržišta zasad ostaje umjerena, barem kada je riječ o najvećim američkim berzama. Ipak, cijene nafte bilježe primjetan rast, što bi moglo utjecati na širu potrošnju i cijene robe širom svijeta.
Indeksi S&P 500 i Nasdaq zabilježili su pad manji od 1% u prvom satu trgovanja, što ukazuje na to da investitori i dalje procjenjuju ozbiljnost situacije i njen potencijalni uticaj na globalnu ekonomiju. Uprkos tenzijama, ne bilježi se dramatičan bijeg kapitala, što bi bio očekivan znak panike na tržištima.
Za razliku od berzanskih indeksa, referentna cijena Brent sirove nafte porasla je za više od 7%, dostižući gotovo 73 dolara po barelu. Iako je to manje od ranijeg skoka od 13%, ovakav rast u kratkom roku ukazuje na osjetljivost tržišta energije na događaje na Bliskom istoku.
Nafta, kao ključni energent, ima široku primjenu u industriji i transportu, a njeno poskupljenje najčešće uzrokuje lančani rast cijena drugih proizvoda, uključujući gorivo, hranu i robu široke potrošnje.
Hoće li cijene ostati na trenutnom nivou ili dodatno rasti, zavisit će od trajanja i razvoja aktuelnih napetosti. U slučaju duže destabilizacije regije, analitičari upozoravaju na moguće nove poremećaje u snabdijevanju, što bi dodatno utjecalo na cijene i inflaciju širom svijeta.
Dok ulagači za sada zadržavaju pribranost, kretanja na tržištu nafte pokazuju koliko su svjetske ekonomije ranjive na političke šokove. Ukoliko se sukob proširi ili potraje, potrošači širom svijeta mogli bi osjetiti posljedice na benzinskim pumpama i prodajnim policama.