MINISTAR ZUKAN HELEZ OTKRIO KARTE: “To nije nikakva nelegalna radnja ili usmjerena protiv nekoga…”

Sarajevo – Nakon višegodišnjih rasprava, Oružane snage Bosne i Hercegovine konačno će dobiti svoj rezervni sastav. Pravilnik o njegovom formiranju je završen, a prvi pilot-projekat uskoro kreće. Dok zagovornici smatraju da se radi o nužnom koraku ka jačanju odbrambenih kapaciteta, kritičari upozoravaju da postojeći izazovi finansiranja i modernizacije već opterećuju redovni sastav vojske.

Helez: “To su NATO standardi, nema povratka”

Ministar odbrane BiH Zukan Helez (SDP) poručuje da odluka o formiranju rezervnog sastava nije nikakav presedan niti prijetnja, već usklađivanje sa NATO praksom:
– “To je u završnoj fazi i više nema povratka. Imat ćemo rezervni sastav. To nije ništa nelegalno niti usmjereno protiv nekoga. To su NATO standardi.”

Prema planu, rezervni sastav bi trebao brojati 5.000 vojnika, a sredstva za njegovu implementaciju, tvrdi ministar, već su osigurana. Pilot-projekat je spreman, a iz resora odbrane poručuju da će prvi rezultati biti vidljivi uskoro.

Entitetski potezi i političke implikacije

Posebnu pažnju izaziva činjenica da Republika Srpska već ima vlastiti rezervni sastav, čije je formiranje potpisom ovjerio entitetski potpredsjednik Davor Pranjić. Analitičari upozoravaju da se time dodatno komplicira sigurnosna arhitektura zemlje. Ovaj potez tumači se kao dio unutarpolitičke strategije Milorada Dodika, koji – oslanjajući se na model Vojske Srbije – istovremeno potkopava državni vojni sistem.

Ključno pitanje sada glasi: hoće li formiranje državnog rezervnog sastava ojačati Oružane snage BiH ili će poslužiti kao alibi secesionističkim snagama koje već grade paralelne strukture?

Stručnjaci skeptični: finansije i kadrovi najveći izazov

Vojni analitičar Đuro Kozar smatra da trenutne okolnosti nisu povoljne:
– “Atmosfera uopće nije povoljna za rezerviste. Zbog opstrukcija iz RS-a jedva se finansira redovni sastav, a kamoli rezervni. Problem regrutacije je dodatno izražen jer nemamo obavezni vojni rok, pa je teško odrediti bazu iz koje bi dolazili rezervisti.”

Sličnog je stava i Sead Jusić, bivši zamjenik ministra odbrane BiH:
– “Bošnjačka politika je ranije prihvatila da rezervni sastav bude nadomjestak za vojni rok, što je bilo nelogično. Još je veći problem što se odmah nakon donošenja Zakona o odbrani nisu usvojili i prateći zakoni i podzakonski akti. Danas je taj proces mnogo teže provesti.”

Dilema: modernizacija ili rezervisti?

Formiranje rezervnog sastava predviđa izdvajanje 28 miliona KM iz državnog budžeta. Kritičari upozoravaju da je riječ o značajnim sredstvima koja bi mogla biti usmjerena na modernizaciju postojeće opreme i obuku aktivnog sastava, pogotovo u trenutku kada susjedne zemlje i evropske armije ubrzano jačaju svoje kapacitete.

Helez uvjerava: “Oružane snage napreduju”

Ministar Helez odbacuje sumnje, podsjećajući na nedavne uspjehe u opremanju vojske:
– “Kad sam govorio da ćemo nabaviti najmodernije transportere Kirpi 2, govorili su da buncam. A oni su stigli i stići će ih još. Ismijavali su i priču o helikopterima, a evo – potpisali smo ugovor i proizvodnja prva dva helikoptera već počinje.”

Zaključak

Formiranje rezervnog sastava Oružanih snaga BiH moglo bi predstavljati važan strateški iskorak i prilagođavanje savremenim sigurnosnim trendovima. No, bez jasnog plana finansiranja, stabilnog političkog konsenzusa i rješenja pitanja regrutacije, postoji opasnost da projekat postane više političko sredstvo nego istinski doprinos odbrambenoj snazi države.