Macron najavio da će priznati Palestinu

Macron je u svom obraćanju objavio i pismo upućeno predsjedniku Palestinske uprave Mahmudu Abbasu, u kojem ističe da je priznanje rezultat historijske posvećenosti Francuske „pravednom i održivom miru na Bliskom istoku.“

Ova odluka naišla je na tople riječi dobrodošlice iz Ramallaha. Zamjenik predsjednika Palestinske uprave, Hussein al-Sheikh, nazvao je ovaj potez „odrazom francuske posvećenosti međunarodnom pravu i pravu Palestinaca na samoodređenje.“

Globalna slika: 142 zemlje priznaju Palestinu

Prema podacima AFP-a, najmanje 142 od 193 zemlje članice UN-a već su priznale ili planiraju priznati Palestinu. Među njima su većina zemalja Bliskog istoka, Afrike, Latinske Amerike i Azije, dok Sjedinjene Američke Države, Kanada, većina zapadne Evrope, Australija, Japan i Južna Koreja i dalje odbijaju formalno priznanje.

Francuska, koja ima i najveću jevrejsku i najveću muslimansku populaciju u zapadnoj Evropi, ovim potezom jasno pozicionira sebe kao zemlju koja želi preuzeti ulogu mirovnog posrednika u sve dubljoj globalnoj polarizaciji oko izraelsko-palestinskog sukoba.

Izrael: “Crna mrlja u francuskoj historiji”

Izraelski odgovor na ovu najavu nije izostao. Zamjenik premijera i ministar pravde Yariv Levin osudio je Macronovu najavu, nazvavši je „crnom mrljom u historiji Francuske“ i „direktnom podrškom terorizmu“. Levin je istakao da bi Izrael u tom slučaju trebao formalizovati suverenitet nad Zapadnom obalom.

Konferencija u UN-u i slom pregovora u Kataru

Francuski ministar vanjskih poslova najavio je za sljedeću sedmicu održavanje međunarodne konferencije o rješenju utemeljenom na dvije države. Macron je već ranije izrazio odlučnost da se ide ka tom cilju, uz uvjet da se istovremeno poštuje i pravo Izraela na samoodbranu.

Ova najava dolazi nakon neuspjelih američkih pregovora o prekidu vatre u Kataru, gdje su SAD optužile Hamas za izostanak dobre volje.

Palestinski zahtjevi i realnost okupacije

Palestinci traže uspostavu nezavisne države na teritorijama okupiranim 1967. godine – Zapadnoj obali, Istočnom Jerusalemu i Gazi. Izrael je anektirao Istočni Jerusalem ubrzo nakon Šestodnevnog rata i na Zapadnoj obali izgradio naselja u kojima živi više od pola miliona izraelskih doseljenika.

Palestinska uprava, s ograničenim nadzorom nad dijelovima teritorije, nastoji diplomatskim putem osigurati međunarodno priznanje i punopravno članstvo u UN-u, dok se milioni Palestinaca i dalje suočavaju s vojnim pritiskom, blokadama i humanitarnom krizom.

Povijesni iskorak i novi izazovi

Francuska najava priznanja Palestine mogla bi označiti prekretnicu u međunarodnim odnosima prema izraelsko-palestinskom sukobu. Iako je ispunjenje vizije o dvije države i dalje daleko, politička simbolika Macronove odluke nosi veliku težinu – kako za Palestince, tako i za dinamiku u Ujedinjenim nacijama i odnosima unutar Evropske unije.

Hoće li se ovom potezu pridružiti i druge velike sile, ostaje da se vidi, ali jedno je sigurno – mir je opet postao dio razgovora.