Luksemburg dobio prvo spomen-obilježje žrtvama genocida u Srebrenici: “Da vidiš. Da znaš. Da pamtiš. Da djeluješ.”

U tišini i dostojanstvu, ali sa snažnom porukom otpora zaboravu, Luksemburg je 11. jula 2025. upisao novu stranicu evropske savjesti. U prelijepom parku Tony Neuman, u četvrti Limpertsberg, svečano je otkriveno prvo spomen-obilježje žrtvama genocida u Srebrenici – simbol sjećanja, opomene i borbe protiv poricanja.

Ceremoniji su prisustvovali visoki zvaničnici Velikog Vojvodstva, ambasadori, predstavnici institucija, organizacija za ljudska prava, preživjeli svjedoci, porodice žrtava, kao i brojni građani različitih nacionalnosti – ujedinjeni u želji da pokažu kako se istina ne može ušutkati.

Spomenik kao produžena savjest Evrope

Gradonačelnica Luksemburga, Lydie Polfer, u svom emotivnom obraćanju istakla je da ovo spomen-obilježje više ne pripada samo Bosni i Hercegovini:

“Ono je sada i dio evropske savjesti. Naša je obaveza da učimo iz prošlosti, da ne zaboravimo i da nikada ne dozvolimo ponavljanje genocida.”

U znak zahvalnosti, gradonačelnici je uručen srebrni cvijet Srebrenice iz limitirane serije od 8372 primjerka – svaki simbolizuje jednu nevinu žrtvu.

Plod 17 godina borbe za istinu

Spomen-obilježje je rezultat uporne i dugogodišnje borbe Odbora za Srebrenicu – Luksemburg, na čijem čelu je Adnan Halilović.

“Ovo nije kraj. Spomenici su početak. Borba za istinu mora ostati politička, institucionalna i državnotvorna”, poručio je Halilović.

Iz Ambasade BiH u Briselu i Luksemburgu obratio se Ferid Hodžić, koji je zahvalio Luksemburgu na podršci bošnjačkoj zajednici, naglasivši univerzalnu vrijednost ovog čina za evropsku kulturu sjećanja.

Svjedočenje protiv zaborava

Jasmin Sinanović, preživjeli svjedok genocida, podsjetio je da su preživjeli “da bi svjedočili”:

“Ovo spomen-obilježje je naš odgovor zaboravu. Naš zavjet da nikad ne utihne istina o onome što se dogodilo u julu 1995.”

Ceremonija je kulminirala otkrivanjem spomenika, čiji izgled nije bio ranije predstavljen javnosti. Upravo to prvo predstavljanje, izvedeno u tišini, podcrtalo je dubinu ovog historijskog trenutka.

Jedan spomenik – hiljade poruka

Moderatorica događaja Amela Skenderović, koja je imala ključnu ulogu u pravnim i proceduralnim procesima oko izgradnje spomenika, okarakterisana je kao “tiha herojina” ovog projekta.

Na kraju svečanosti, uz minutu šutnje i polaganje cvijeća, poslana je univerzalna poruka iz srca Evrope:

Srebrenica nije samo mjesto. To je rana, ali i poziv.

U vremenu kada se istina osporava, Luksemburg je izgovorio ono što mnogi izbjegavaju:

“Da vidiš. Da znaš. Da pamtiš. Da djeluješ.”