LOBIRANJE NA DODIKOV NAČIN: Kako Dodik kroz MAGA krugove pokušava utjecati na američku politiku prema BiH

Financial Times: Kako je Trumpova administracija iznenada ukinula sankcije Miloradu Dodiku

Financial Times (FT) objavio je opširnu analizu u kojoj se navodi da je administracija Donalda Trumpa krajem oktobra iznenadila čak i svoje dugogodišnje evropske partnere odlukom o ukidanju sankcija Miloradu Dodiku, bivšem predsjedniku Republike Srpske i političaru kojeg su zapadni zvaničnici godinama označavali kao jednog od ključnih faktora nestabilnosti u Bosni i Hercegovini. Prema pisanju ovog uglednog britanskog lista, riječ je o naglom zaokretu u odnosu na dosadašnju američku politiku na Balkanu, koji odražava novi geopolitički pristup Trumpove administracije.

Evropski zvaničnici, navodi FT, mjesecima upozoravaju da se Bosna i Hercegovina nalazi na ivici ozbiljne političke krize koja bi mogla destabilizirati širi region jugoistočne Evrope. Upravo u tom periodu na scenu stupa grupa američkih MAGA lobista iz Washingtona, odlučna da utiče na promjenu američke vanjske politike. Prema izvorima Financial Timesa, njihov angažman imao je presudnu ulogu u odluci SAD-a da ukine sankcije Dodiku.

Ukidanje sankcija uslijedilo je nakon što je Dodik, prema navodima lista, pristao da se povuče sa funkcije predsjednika Republike Srpske i odustane od paketa spornih zakona kojima je direktno dovodio u pitanje autoritet državnih institucija Bosne i Hercegovine.

FT ovaj potez opisuje kao tipičan primjer trumpovske „transakcijske diplomatije“, u kojoj politički akteri mogu osigurati podršku Washingtona ukoliko ponude odgovarajuće političke narative i angažuju uticajne lobističke krugove. Među osobama koje su lobirale u korist Dodika, list navodi Rudyja Giulianija, bivšeg Trumpovog advokata, zatim MAGA aktivistkinju Lauru Loomer, kao i bivšeg guvernera savezne države Illinois Roda Blagojevicha, kojem je Trump 2020. godine ublažio zatvorsku kaznu.

Zagovornici ove odluke tvrde da je njen cilj bio smanjenje rizika koje Dodik, prema njihovom viđenju, predstavlja za mir i stabilnost u regionu. Blagojevich je, navodi FT, odluku branio kao pokušaj obnove stabilnosti i otvaranja nove političke stranice na Balkanu, dok su drugi ocijenili da dosadašnja američka politika prema BiH nije donijela željene rezultate.

State Department je u zvaničnom saopštenju naveo da su Sjedinjene Američke Države postupale promišljeno i u skladu s interesima svojih partnera u Bosni i Hercegovini, uz poruku da mogućnost ponovnog uvođenja sankcija ostaje otvorena ukoliko Dodik ne ispuni preuzete obaveze.

Ipak, brojni evropski diplomati izražavaju ozbiljnu rezervu prema ovom potezu Washingtona. Bivši visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko odluku je ocijenio kao „žurbu bez jasnog razloga“, naglašavajući da je ukidanje sankcija oslabilo ključni mehanizam međunarodnog pritiska na Dodika. Sličan stav iznijela je i američka senatorica Jeanne Shaheen, upozorivši da je ubrzo nakon ukidanja sankcija uslijedio nastavak političke retorike i aktivnosti koje potkopavaju stabilnost u BiH.

Financial Times detaljno opisuje i političko manevrisanje Milorada Dodika nakon povratka Donalda Trumpa na vlast. Uvjeren da je dobio novu priliku za izlazak iz međunarodne izolacije, Dodik je već početkom godine počeo angažovati američke lobističke firme, potpisujući više ugovora vrijednih stotine hiljada dolara.

Strategija lobiranja bila je usmjerena na predstavljanje Dodika kao političkog lidera sličnog Trumpu — kao nekoga ko se suprotstavlja „globalistima“ i ko se prikazuje kao žrtva politički motivisanih napada. Poseban fokus stavljen je na narativ da su građani Republike Srpske progonjeni zbog svoje vjere, što je poruka koja, prema ocjeni FT-a, snažno rezonira među Trumpovim političkim pristalicama.

Osim lobista, Dodik je nastojao privući i podršku pojedinih uticajnih ličnosti iz Trumpovog okruženja, uključujući bivšeg savjetnika za nacionalnu sigurnost Michaela Flynna. Flynn je javno govorio o potrebi da se, kako je naveo, „snažni lideri poput Dodika udruže protiv globalističkih struktura“.

List također navodi da je Dodik pokušao zainteresovati Washington i za potencijalne mineralne resurse u Republici Srpskoj, uključujući nalazišta litijuma, iako ta nalazišta, kako se ističe, nisu istražena niti spremna za eksploataciju.

Iako je Dodik formalno povukao sporne zakone i pristao na povlačenje sa funkcije predsjednika RS-a, u diplomatskim i analitičkim krugovima ostaje otvoreno pitanje ima li stvarnu namjeru da se povuče iz političkog centra moći. Brojni analitičari ističu da se njegova retorika nakon ukidanja sankcija nije smanjila, već se, naprotiv, dodatno zaoštrila, uključujući ponovno zagovaranje ideje nezavisne Republike Srpske.

Politolog Jasmin Mujanović za Financial Times navodi da je takav razvoj događaja bio očekivan, ali da američka administracija, prema svemu sudeći, smatra da je politička cijena ove odluke opravdana ustupcima koje je, barem formalno, dobila zauzvrat.