Konaković ponovo u Izvještaju State departmenta: Tražio da javni servisi rade po diktatu vlasti!

State Department objavio je Izvještaj o stanju ljudskih prava u Bosni i Hercegovini za 2024. godinu. Iako su domaći mediji najveću pažnju posvetili dijelu izvještaja koji se odnosi na Milorada Dodika, u poglavljima o slobodi medija iznesene su ozbiljne optužbe na račun vlasti predvođenih SNSD-om, Trojkom i HDZ-om BiH, prenosi Istraga.ba

U dijelu nazvanom “Cenzura od strane vlada, vojske, obavještajnih ili policijskih snaga, kriminalnih grupa ili naoružanih ekstremističkih ili pobunjeničkih grupa”, State Department navodi da su javni zvaničnici ometali rad novinara, a da su pojedini mediji bili izloženi političkom i finansijskom pritisku od strane političkih stranaka, uključujući i porezne revizije koje su, prema navodima aktivista, korištene kao sredstvo zastrašivanja i cenzure.

Posebno se izdvaja slučaj iz februara kada je Udruženje BH novinari osudilo izjave ministra vanjskih poslova i lidera Naroda i pravde Elmedina Konakovića. On je tada sugerisao da bi javni emiteri FTV i BHRT mogli riješiti svoje finansijske probleme ako bi menadžment “radio prema diktatu” politika vladajuće koalicije. Organizacije koje prate slobodu medija ocijenile su ovu izjavu kao otvoreno priznanje političkog pritiska, a “Free Media Help Line” ju je registrovao kao slučaj političkog utjecaja na medije.

Politički pritisak na RAK i ograničavanje pristupa informacijama

Izvještaj upozorava i na političku zavisnost Regulatorne agencije za komunikacije (RAK), čiji mandatnog vijeća nema od kraja 2017. godine, dok je funkcija generalnog direktora upražnjena od jula prošle godine. Nevladine organizacije upozoravaju da je pozicija direktora podložna političkim utjecajima.

State Department navodi da su vlasti na svim nivoima ograničavale pristup informacijama, naročito u slučajevima korupcije i sporazuma sa stranim investitorima, posebno kompanijama povezanim s Narodnom Republikom Kinom. Transparency International BiH izvijestio je da su vlasti odbile objaviti pojedine ugovore i nakon sudskih odluka koje su ih na to obavezivale.

Kritiku je izazvao i Zakon o slobodi pristupa informacijama usvojen u augustu 2023. godine, koji je, prema nevladinim organizacijama, dodatno ograničio pristup podacima javnog interesa uvođenjem dugog popisa izuzetaka. Novi zakon nije predvidio nezavisno tijelo za nadzor primjene, što je, prema ocjeni izvještaja, oslabilo transparentnost i otežalo rad novinara.

Izvještaj je objavljen samo dan nakon sastanka predstavnika Trojke, u kojoj je Konakovićev NiP jedan od ključnih partnera, sa diplomatama zemalja Kvinte, među kojima SAD imaju važnu ulogu. Ovo tajmiranje dodatno je pojačalo interes javnosti i otvorilo pitanje hoće li i kako politički akteri u BiH reagirati na oštre ocjene iz Washingtona.

RAMIZ SALKIĆ UPOZORAVA: Ukoliko dođe do referenduma, treba hitno reagovati