Ko će naslijediti Milorada Dodika: U opticaju ovih 9 imena

Rasprava o tome ko će naslijediti Milorada Dodika na mjestu predsjednika Republike Srpske ulazi u završnu fazu, dok se približavaju prijevremeni izbori zakazani za 23. novembar. Javnost s velikim interesovanjem prati potencijalne kandidate, a politički analitičari ističu da će naredni dani biti ključni za definiranje strategija vladajućih i opozicionih stranaka.

Kandidati vladajuće koalicije

Prema pisanju portala Srpskainfo, unutar SNSD-a i partnerskih stranaka najviše se spominju sljedeća imena:

• Siniša Karan, ministar za naučno-tehnološki razvoj i visoko obrazovanje RS, koji važi za jednog od mladih i perspektivnih političara stranke.

• Željka Cvijanović, članica Predsjedništva BiH i bivša predsjednica RS, sa bogatim političkim iskustvom i etabliranim imidžom u javnosti.

• Miroslav Bojić, gradonačelnik Laktaša, poznat po lokalnim infrastrukturnim projektima i organizacijskim sposobnostima.

• Ranko Škrbić, bivši ministar zdravstva i aktuelni dekan Medicinskog fakulteta u Banjoj Luci, čije iskustvo u javnoj administraciji i obrazovanju može privući određeni dio biračkog tijela.

Zvanično, SNSD još nije otkrio ime kandidata, uz poruku da će odluka biti donesena unutar stranačkih odbora, dok politički analitičari spekulišu da bi odluka mogla biti koordinirana i sa partnerskim strankama, kako bi se očuvao jedinstveni blok vladajuće koalicije.

Opozicija traži zajedničkog kandidata

S druge strane, opozicija još nije definisala kandidata, iako je jasno da će SDS nositi najveći teret. Prema nezvaničnim informacijama, sjednica Glavnog odbora SDS-a planirana je za nedjelju, kada će biti donesena ključna odluka o kandidatu koji bi trebalo da ujedini opozicioni blok.

Među potencijalnim kandidatima u redovima SDS-a spominju se:

• Ljubiša Petrović, gradonačelnik Bijeljine i vršilac dužnosti predsjednika stranke, poznat po iskustvu u lokalnoj samoupravi.

• Milan Miličević, bivši lider stranke, koji još uvijek ima uticaj u političkim krugovima.

• Jovica Radulović i Želimir Nešković, delegat u Domu naroda PS BiH, koji bi mogli predstavljati mlađe i manje etablirane opcije unutar opozicije.

• Kandidati iz akademskih krugova, poput profesora Elektrotehničkog fakulteta u Banjoj Luci Branka Blanuše, koji bi mogli donijeti tehničku i profesionalnu dimenziju u kampanju opozicije.

Političke implikacije

Politički analitičari ocjenjuju da će naredni dani biti presudni za definisanje kandidata, ali i za kreiranje izbornih strategija oba politička bloka. Izbor novog predsjednika RS, koji će naslijediti Milorada Dodika, neće biti samo pitanje ličnih preferencija unutar stranaka, već i test sposobnosti političkog blokiranja i mobilizacije birača.

Kako se približava 23. novembar, očekuje se pojačana medijska kampanja, izjava kandidata i stranačkih lidera, ali i moguće unutarstranačke borbe koje bi mogle uticati na konačan izbor. Javnost pomno prati svaki korak, jer pobjednik ovih izbora postavlja ton za politiku RS u narednom periodu, uključujući odnose s BiH institucijama i međunarodnom zajednicom.