Kakvo “genijalno rješenje” – Član SANU-ima sulud prijedlog za režim u RS-u nakon Schmidtovih odluka

Član SANU-a tvrdi da visoki predstavnik nema ustavni legitimitet, te poziva institucije RS-a da razmisle o finansijskoj obustavi prema Sarajevu

Banja Luka – Član Srpske akademije nauka i umjetnosti (SANU), profesor Kosta Čavoški, izjavio je da visoki predstavnik Christian Schmidt nema ustavni legitimitet da donosi odluke u Bosni i Hercegovini, te da bi institucije Republike Srpske trebale ozbiljno razmotriti mogućnost da više ne uplaćuju sredstva u budžet BiH.

– Schmidt po Ustavu BiH uopšte ne postoji kao visoki predstavnik i nenadležan je da donosi takve odluke. Dakle, šta god on na tom planu uradi nije dopušteno. To je koješta i po nekim bonskim i ne znam kakvim zaključcima Savjeta za implementaciju mira – poručio je Čavoški u izjavi za novinsku agenciju Srna.

Komentari dolaze nakon što je visoki predstavnik jučer donio dvije odluke koje su izazvale burne reakcije iz entiteta RS:

1. Odluku kojom se dio sredstava od akciza sa jedinstvenog računa, koji pripada RS-u, preusmjerava radi isplate potraživanja slovenačkoj firmi Viaduct,
2. Odluku kojom se nalaže Centralnoj banci BiH da obezbijedi sredstva za finansiranje novih tehnologija u izbornom procesu.

Čavoški ocjenjuje da su ovakvi Schmidtovi potezi direktno miješanje u finansijski suverenitet Republike Srpske i pokušaj narušavanja entitetskih nadležnosti.

On smatra da je došlo vrijeme da vlasti RS-a počnu “bagatelisati” Schmidtove odluke, koje prema njegovom mišljenju, predstavljaju pravno nasilje i destabilizaciju institucija.

Podsjetimo, Christian Schmidt je na funkciju visokog predstavnika imenovan 2021. godine, bez saglasnosti Vijeća sigurnosti UN-a, što vlasti Republike Srpske smatraju ključnim pravnim osnovom da njegov legitimitet dovedu u pitanje. Međunarodna zajednica, međutim, podržava njegov rad kroz OHR i Savjet za implementaciju mira (PIC), uz izuzetak Rusije.

Tema legitimiteta visokog predstavnika i dalje ostaje jedno od najspornijih pitanja u političkom životu BiH, naročito u kontekstu izbornih reformi, finansijske stabilnosti i institucionalne saradnje između entiteta i centralnih institucija.