Jasna poruka: Trump potpisao izvršnu naredbu koja se direktno tiče BiH!

Sjedinjene Američke Države produžile su nacionalno vanredno stanje u vezi sa Zapadnim Balkanom, koje je na snazi od 2001. godine, za još jednu godinu, počevši od 26. juna. Izvršnu naredbu je potpisao predsjednik Donald Trump još 20. maja, a odluka je objavljena u Federalnom registru SAD.

U dokumentu se navodi da “nacionalna sigurnost i vanjska politika Sjedinjenih Država ostaju ugrožene djelovanjem osoba koje učestvuju, pomažu, sponzorišu ili podržavaju ekstremističko nasilje u Sjevernoj Makedoniji i drugim dijelovima Zapadnog Balkana, te opstruiraju provedbu Dejtonskog mirovnog sporazuma ili krše Rezoluciju 1244 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija”.

Takođe se ističe da „destabilizujuće akcije, korupcija i pokušaji podrivanja suvereniteta zemalja u regionu“ predstavljaju ozbiljnu prijetnju za interese SAD.

Podsjećamo, izvorna naredba o vanrednom stanju donesena je 26. juna 2001. godine u vrijeme administracije Georgea W. Busha, a svaka naredna administracija ju je redovno produžavala. Prethodni predsjednik Joe Biden potpisao je produženje 8. januara, neposredno prije inauguracije Donalda Trumpa.

NATO ostaje prisutan u BiH i na Kosovu

Generalni sekretar NATO-a Mark Rutte u srijedu je poručio da Alijansa ostaje prisutna na Zapadnom Balkanu kroz misije KFOR na Kosovu i EUFOR u Bosni i Hercegovini. U obraćanju iz Haaga, gdje je održan Samit lidera NATO zemalja, Rutte je istakao da iako regija nije bila glavna tema sastanka, prisustvo i fokus na nju ostaju čvrsti.

„Posjetio sam regiju, razgovarao s liderima u BiH i na Kosovu, večerao s predsjednikom Srbije u Briselu. NATO je potpuno angažovan“, rekao je Rutte. Takođe je naglasio blisku koordinaciju s evropskim liderima, uključujući šeficu diplomatije Kaju Kallas i predsjednicu Evropske komisije Ursulu von der Leyen.

Produženje američkog vanrednog stanja i potvrda NATO angažmana jasno ukazuju na to da Zapadni Balkan i dalje ostaje u žiži interesa međunarodne zajednice, zbog potencijalne nestabilnosti i sve izraženijih geopolitičkih tenzija.

Odluka o produženju vanrednog stanja dolazi u trenutku kada se region suočava s brojnim unutrašnjim i vanjskopolitičkim izazovima – od nefunkcionalnih institucija u Bosni i Hercegovini, preko porasta tenzija na sjeveru Kosova, pa do otvorene bliskosti nekih političkih aktera s ruskim interesima. Za SAD, ali i NATO, jasno je da mir na Zapadnom Balkanu nije zagarantovan, već zahtijeva konstantan nadzor i djelovanje. Produženje mjera je i signal lokalnim liderima: korupcija, destabilizacija i etnonacionalističke igre više nisu unutrašnje pitanje, već prijetnja regionalnoj i globalnoj sigurnosti.