IZETBEGOVIĆ PODIGAO BURU: Bolje se 30 godina natezati, nego ratovati

U Velikoj sali Univerziteta u Beču održana je tribina pod nazivom “Bosna i Hercegovina 2026 – 2030: Izazovi i perspektive”, na kojoj se prisutnima obratio predsjednik Stranke demokratske akcije Bakir Izetbegović.

Na početku izlaganja, Izetbegović je naglasio značaj bosanskohercegovačkog iseljeništva, za koje je istakao da može imati presudnu ulogu u rješavanju izazova s kojima se Bosna i Hercegovina suočava.

“Iseljeništvo čini 40 posto stanovništva Bosne i Hercegovine, ali je to vitalniji, mlađi, aktivniji i u mnogim aspektima snažniji dio nacije. To je mladi džin koji još uvijek nije svjestan svoje snage”, kazao je Izetbegović.

Govoreći o historijskom kontekstu i procesima koji su oblikovali državu, podsjetio je na brojne udare kroz koje su Bošnjaci prolazili.

“Bošnjaci su kohezioni narod u Bosni i Hercegovini, cement Bosne i Hercegovine. Oni nemaju alternativu. Zato su izloženi udarima, otvorenim i podmuklim. Nisu nam dali da nosimo naše ime, naziv jezika, udarali su na našu vjeru, našu imovinu, živote i kulturnu baštinu. Protiv njih se vodi specijalni rat koji ih zbunjuje, svađa”, izjavio je predsjednik SDA, dodajući da se novi politički i medijski pritisci grade na talasu islamofobije i lobističkim narativima Milorada Dodika.

“Stalno će biti narativ kako muslimani ugrožavaju hrišćane u BiH, da se Sarajevo islamizira. Tako da se stalno mi osjećamo krivi i nešto se izvinjavamo. SDA će uputiti u proceduru Zakon o proporcionalnoj zastupljenosti”, poručio je Izetbegović, naglasivši kako se pokušaji popravljanja položaja Bošnjaka nerijetko pogrešno predstavljaju kao pokušaji dominacije.

Osvrćući se na poslijeratni period, istakao je najvažnije reforme koje su jačale državu u odnosu na prvobitni okvir definiran Dejtonskim sporazumom. Prekretnicom smatra pad Aprilskog paketa i propast reforme policije, nakon kojih je, kako je kazao, Milorad Dodik krenuo u “ofanzivu” praćenu secesionističkom retorikom i potezima.

“To je bila loša procjena bošnjačkih političara, a to je otvorilo prostor za ofanzivu Milorada Dodika. Prvo je koristio jake riječi, a zatim i postupke. Da bi to na kraju dobilo jasnu secesionističku fizionomiju”, prisjetio se Izetbegović.

Govorio je i o kritikama upućenim delegaciji BiH koja je učestvovala u pregovorima u Dejtonu.

“Volio bih te ljude vratiti u 1995, u one rovove u BiH, da njima kaže NATO da će ih bombardovati ako nastave… Bolje je dvadeset, trideset godina se natezati nego 20 dana ratovati. Gdje smo danas? Je li čaša poluprazna ili polupuna? Mislim da je ovo drugo! Ta čaša se puni, polako, ali se puni. Država je odbranjena, zatim unapređivana”, dodao je.

Istakao je i ekonomski napredak, navodeći da je Bosna i Hercegovina, uprkos složenom ustavnom uređenju, sustigla i prestigla pojedine zemlje regiona.

“Ono što je zanimljivo, najuspješniji dijelovi BiH su oni koji su najviše razoreni, tamo gdje je bila Armija RBiH. Tu se danas napravi 80 posto BDP-a i naplati preko 70 posto poreza”, naveo je Izetbegović.

Govoreći o političkoj situaciji, kritikovao je aktuelnu vlast Trojke.

“Ne umiju kormilariti uz vjetar, uz otpore. Potcijenili su spreg SNSD-HDZ, dali mu previše, misleći da će ih na taj način odobrovoljiti. To vas u politici pojeftinjuje”, rekao je.

Osvrnuo se i na nejedinstvo unutar probosanskog bloka, koje je, prema njegovim riječima, rezultat političke sebičnosti.

“Dva puta sam im nudio ruku da pravimo snažan probosanski blok. Ali i tu su sebičnosti prevagnule. Ne treba odustati. Treba raditi i dalje na slozi”, poručio je.

Naglasio je da se napredak može ostvarivati, ali sporije nego što bi moglo biti da postoji veća brojnost i snaga patriotskog bloka. Kao drugi ključni “motor” koji nedostaje, označio je bh. dijasporu.

Podsjetio je na uspjeh bosanskohercegovačkog iseljeništva, koje je od ratnih devedesetih do danas izraslo u snažnu zajednicu u Evropi i SAD-u.

“Novčane doznake iz inostranstva će dostići šest milijardi KM, deset posto BDP-a u BiH. Sve više ulažu u biznise, sve su organizovaniji. Glasaju na izborima, ali nedovoljno. Procedure registracije i glasanja su namjerno zakomplikovane”, istakao je.

Dodao je da političke strukture koje ne vole Bosnu i Hercegovinu ne vole ni dijasporu te je podsjetio na pokušaje ukidanja državljanstava, koji su, kako je rekao, spriječeni apelacijom iz 2012. godine.

Iseljeništvo, naglasio je, može učiniti mnogo: od lobiranja, investiranja, prenošenja znanja, pa do učestvovanja u izbornom procesu.

“Stotinu hiljada glasova na Općim izborima 2026. nije nedostižan cilj, a promijenio bi odnose u entitetu RS i cijeloj Bosni i Hercegovini… Oni sa velike distance daju najljepše golove”, zaključio je Izetbegović.

Tribina je održana u organizaciji Asocijacije Bosna, a ujedno predstavlja početak projekta „Moj glas za Bosnu“, čiji je cilj motivisati iseljeništvo da se registruje i učestvuje na izborima u BiH.