Newsletter Subscribe
Enter your email address below and subscribe to our newsletter
Enter your email address below and subscribe to our newsletter


Američki pritisci, nervoza u Kremlju i zbunjenost u Beogradu obilježili su posljednjih nekoliko sedmica političku pozadinu slučaja oko Naftne industrije Srbije (NIS). Tema je postala jedno od ključnih žarišta u odnosima između Srbije, SAD-a i Rusije, a informacije koje kruže obavještajnim i diplomatskim kanalima dodatno pojačavaju dramatičnost cijele situacije.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić otvoreno je priznao da mu američki potezi nisu jasni:
„Ne razumem šta su radili… trudim se racionalizirati i analizirati što tačno rade, i moram priznati da nisam sasvim shvatio“, rekao je komentirajući iznenadni talas pritisaka iz Washingtona.
Skupština Srbije usvojila je budžet za 2026. godinu, u kojem se posebno izdvaja 164 milijarde dinara (oko 1,4 milijarde eura) – novac koji bi, prema najavama, mogao biti iskorišten za otkup NIS-a od ruskog Gazprom Nefta i Gazproma, ukoliko ruski vlasnici do sredine januara ne pronađu kupca zbog sankcija.
NIS, koji je 2008. godine prodat za 400 miliona eura, sada je u samom središtu ozbiljnog geopolitičkog nadmetanja.
Pred kraj mandata Bidenove administracije NIS je stavljen pod sankcije. Razlog – stav da Srbija ostaje najbliži evropski partner Rusije nakon početka rata u Ukrajini.
Uz to:
SAD su Srbiji uvele 35% carina, među najvišima u svijetu.
Nezavisni srpski mediji navode da je Vučiću odbijen zahtjev za sastanak s Donaldom Trumpom tokom boravka na Floridi.
Beograd je očekivao povoljniji odnos od nove administracije u Washingtonu, ali ispostavilo se suprotno.
Hrvatski novinar Željko Trkanjec (Jutarnji list), pozivajući se na obavještajne izvore izvan Hrvatske, prenosi informaciju koja je ozbiljno odjeknula u diplomatskim krugovima:
Navodno su se u Srbiji nalazili računalni sustavi povezani s izbornim procesima u SAD-u, za koje se tvrdilo da bi mogli pomoći demokratima. Informacija je, tvrdi Trkanjec, došla do Trumpa i navodno izazvala njegov lični gnjev.
Ova tvrdnja, čak i ako je samo djelimično tačna, mogla bi objasniti zašto se odnos nove administracije prema Srbiji naglo promijenio.
Moskva, prema istom izvoru, više nije spremna pomagati Vučiću. Razlog:
Srbija je preko trećih zemalja slala oružje Ukrajini, što je Rusija prepoznala i protumačila kao izdaju.
Zbog toga:
Rusija ne želi rješavati pitanje NIS-a,
Nema dogovora oko novog ugovora o plinu.
Vučić je u javnom nastupu dramatično poručio:
„Ako do petka ne postignemo ugovor, od ponedjeljka počinjemo razgovore o plinu s drugom stranom.“
Koliko je ta prijetnja realna – ostaje neizvjesno.
Beograd se našao u izuzetno teškoj poziciji:
SAD ekonomski pritišću.
Rusija šalje jasnu poruku nezadovoljstva.
Trumpova administracija pokazuje da se povjerenje teško obnavlja.
NIS je samo polazna tačka. Suština krize mnogo je dublja – riječ je o gubitku povjerenja velikih sila i o geopolitičkom prostoru koji se oko Srbije brzo sužava.