Newsletter Subscribe
Enter your email address below and subscribe to our newsletter
Enter your email address below and subscribe to our newsletter


Odluka Vrhovnog suda Kosova da potvrdi zabranu nošenja hidžaba u osnovnim i srednjim školama izazvala je burne reakcije širom regije. Dok jedni odluku tumače kao potvrdu sekularnog karaktera države, drugi je smatraju ozbiljnim udarom na vjerske slobode i prava žena koje biraju da nose hidžab.
Među onima koji su podržali odluku našla se i bosanskohercegovačka influenserka Hana Hadžiavdagić-Tabaković, poznata po svojim direktnim i često polarizirajućim stavovima. Komentarišući vijest na društvenim mrežama, Hadžiavdagić je ispod objave o odluci Vrhovnog suda kratko napisala:
“Bravo.”
Iako samo jedna riječ, njen komentar izazvao je pravu lavinu reakcija. Uslijedila je žustra rasprava među korisnicima društvenih mreža, koji su se podijelili između onih koji su podržali njen stav i onih koji su ga oštro osudili.
Dio komentatora smatra da je Hadžiavdagić samo izrazila mišljenje u skladu s principima sekularnosti, naglašavajući da obrazovne institucije treba da budu neutralne i oslobođene vjerskih simbola. Drugi pak ističu da je njena izjava izraz netolerancije i nerazumijevanja prema ženama koje hidžab nose iz vjerskog ubjeđenja i ličnog izbora.
Prema odluci Vrhovnog suda Kosova, zabrana nošenja vjerskih obilježja u javnim školama ima za cilj očuvanje sekularnog karaktera obrazovnog sistema i sprečavanje bilo kakve diskriminacije među učenicima različitih vjerskih pripadnosti.
Međutim, brojna vjerska udruženja, organizacije za ljudska prava i pojedini politički predstavnici oštro su reagovali, smatrajući da se ovom mjerom krši osnovno pravo na slobodu vjeroispovijesti zajamčeno međunarodnim konvencijama.
Hana Hadžiavdagić-Tabaković nije prvi put u središtu javne polemike. Tokom godina poznata je po tome da otvoreno komentariše društvene i političke teme, često bez zadrške i diplomatskog rječnika. Njeni stavovi redovno izazivaju oprečne reakcije – dok jedni cijene njenu iskrenost i direktnost, drugi je optužuju za površnost i provokaciju.
Najnovijom objavom, Hadžiavdagić je ponovo pokrenula raspravu o granicama između sekularizma i vjerskog identiteta u javnim institucijama – temi koja u regiji i dalje izaziva duboke podjele.
Odluka Vrhovnog suda Kosova, kao i reakcije javnosti na nju, ponovo su otvorile staru dilemu – gdje prestaje pravo države na sekularnost, a počinje individualno pravo na slobodu vjere.
Upravo ta linija razdvajanja, tvrde analitičari, postaje sve tanja u društvima koja nastoje balansirati između evropskih vrijednosti i tradicionalnih vjerskih identiteta.
U ovom kontekstu, i kratka poruka jedne javne ličnosti postala je povod za mnogo širu raspravu o slobodi izražavanja, ulozi religije u javnom prostoru i granicama društvene tolerancije.