Enter your email address below and subscribe to our newsletter

Haag dobija prvu oznaku spomen-mjesta genocidu u Srebrenici

Haag dobija prvu oznaku spomen-mjesta genocidu u Srebrenici: Kamen iz BiH, bol iz svih nas

Share your love

Na trgu ispred nekadašnje zgrade Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) u Haagu uskoro će biti postavljena prva oznake spomen-mjesta genocidu u Srebrenici. Ovaj simbolični čin dolazi kao rezultat dugogodišnjeg rada Fondacije „Nacionalni spomenik srebreničkog genocida ’95“ (NMSG’95), preživjelih i podržavalaca iz Nizozemske i BiH.

Kamen iz Potočara, za pamćenje u Haagu

Na samom početku juna, u blizini gradske vijećnice u Haagu, započelo je simbolično odlamanje 8.372 komadića bijelog vapnenca, istog materijala od kojeg su izrađeni nišani u Potočarima. Svaki kamen predstavlja jednu žrtvu genocida. Građani, aktivisti, predstavnici vlasti i preživjeli su učestvovali u ovom činu, ručno razbijajući kamen – kako bi učestvovali u kreiranju memorijala.

“Mi ovo zovemo oznaka spomen-mjesta. To je prvi korak ka trajnom memorijalu”, kazala je Sandra Puđa iz Fondacije NMSG’95.

Planirano je da oznaka bude svečano otkrivena 11. jula ove godine, uz prisustvo porodica žrtava i predstavnika holandskih vlasti.


Politička podrška – spora, ali prisutna

Gradonačelnik Haaga, Jan van Zanen, jasno je izrazio podršku inicijativi, ističući važnost da Haag, kao “grad mira i pravde”, prepozna i održi sjećanje na Srebrenicu. No, proces dobivanja političke podrške, prema riječima organizatora, trajao je dugo i prolazio kroz tihe otpore i birokratske zastoje.

Poseban izazov predstavlja i buduća trajna lokacija – bivša zgrada MKSJ-a, koja je u vlasništvu nizozemske državne agencije za nekretnine. Iako postoji interes, konačne odluke još nisu donesene.

“Moramo uzeti u obzir funkcionalnost zgrade, ali razumijemo emocionalnu vrijednost mjesta,” poručili su iz agencije.


Sjećanje kao obaveza

Događaju su prisustvovali preživjeli, članovi porodica žrtava i čak bivši pripadnici UN bataljona stacioniranog u Srebrenici 1995. godine.

“Svake godine juli donosi tihu tjeskobu. Moja porodica postaje šutljivija, napetija. Sjećanje boli, ali je nužno”, kazala je kćerka jednog preživjelog.

Nedim Osmanović, predstavnik preživjelih u Nizozemskoj, dodao je:

“Ova oznaka spomen-mjesta je za mog oca. Važno je da podsjeća. Nakon Srebrenice smo rekli: ‘Nikad više’. A evo nas – Gaza gori.”

Simbolika ovog memorijala, kako navode arhitekti projekta, nije samo u njegovoj fizičkoj prisutnosti – već u načinu nastanka. Kamen je razbijen kolektivno, svjedočeći zajedničkom sjećanju i odgovornosti.


Šta slijedi?

Oznaka spomen-mjesta biće privremena – do izgradnje trajnog nacionalnog spomenika genocidu u Srebrenici u Nizozemskoj. Tada će se u nju ugraditi i svi simbolični kamenčići, uključujući i oni koji se budu dodavali svake godine dok se dogovor o konačnoj lokaciji ne postigne.

Fondacija NMSG’95 najavljuje i osnivanje istraživačkog centra i muzeja, koji bi bio smješten upravo u bivšoj zgradi MKSJ-a.

“Ova oznaka nije kraj. Ona je početak procesa u kojem će se genocid u Srebrenici trajno ugraditi u kolektivnu svijest nizozemskog društva”, poručila je Puđa.

Share your love
Redakcija
Redakcija
Articles: 319

Ne dozvolite da vas zavaravaju. Upalite Senzor.