General UN-a pod sumnjom za ratne zločine: Simbol nepravde prema Bosni i Hercegovini

Odnos Ujedinjenih nacija i dijela međunarodne zajednice prema agresiji na međunarodno priznatu Republiku Bosnu i Hercegovinu i zločinima počinjenim nad njenim građanima, posebno Bošnjacima, izaziva rasprave i kontroverze i tri decenije kasnije. Jedan od simbola tog odnosa, prema ocjenama brojnih istraživača i organizacija, jeste kanadski general Lewis MacKenzie, koji je 1992. godine bio komandant sektora Sarajevo u okviru UNPROFOR-a.

Prema navodima organizacija koje se bave istraživanjem ratnih zločina, MacKenzie je tokom rata često bio percipiran kao osoba koja je javno iskazivala simpatije prema političkim liderima bosanskih Srba tog vremena. Njegovi kasniji javni istupi, uključujući i pojavljivanja na događajima na kojima se osporavaju presude međunarodnih sudova o genocidu u Srebrenici, dodatno su izazvali kritike organizacija poput Instituta za istraživanje genocida Kanada.

Kantonalno tužilaštvo u Sarajevu je 2006. godine otvorilo istragu protiv MacKenzieja, navodeći sumnje u vezi s navodnim prisustvom i učešćem u seksualnom zlostavljanju žena u logoru “Sonja” u Vogošći. Tužilaštvo je tada saopćilo da posjeduje svjedočenja više osoba koje tvrde da je MacKenzie posjećivao logor. General je odbacio sve optužbe, a postupak pred pravosuđem BiH nije okončan njegovim izručenjem, budući da kanadske vlasti i UN nisu dale odobrenje za ukidanje imuniteta.

Institut za istraživanje genocida Kanada više puta je tražio od kanadskih vlasti i Ujedinjenih nacija da se omogući procesuiranje slučaja u BiH, ali do danas nisu dobili odgovor. Predstavnici Instituta tvrde da su zbog svojih aktivnosti trpjeli pritiske da odustanu od daljnjih zahtjeva.

Kritičari politike međunarodne zajednice navode niz primjera koji, prema njihovom mišljenju, potvrđuju nepravedan odnos prema BiH tokom rata i nakon njega: nametanje embarga na oružje žrtvi agresije, uskraćivanje prava na samoodbranu, prijetnje NATO intervencijom ukoliko Armija RBiH pokuša potpuno osloboditi teritoriju, razoružavanje branilaca Srebrenice uz proglašenje zone sigurnosti UN-a, te naknadno dopuštanje zločina u toj zoni.

Također se podsjeća da je Dejtonskim sporazumom priznat entitet formiran na teritoriji gdje su počinjeni brojni zločini, da je dodijeljen naziv “republika” entitetu, a ne državi BiH, te da su pojedinci koji su osporavali presude međunarodnih sudova nagrađeni svjetskim priznanjima.

Prema izvještajima nevladinih organizacija, i danas je prisutna aktivnost lobija u Sjevernoj Americi koji negiraju presude o genocidu u Srebrenici, pokušavaju izjednačiti ulogu žrtava i počinilaca, te predstavljaju BiH kao nefunkcionalnu državu. U tom kontekstu se spominju i pojedini bivši kanadski zvaničnici, diplomate i lobisti koji učestvuju u ovim narativima.

Ovakvi primjeri ostaju predmet oštrih rasprava u javnosti, a stručnjaci ističu da je suočavanje s prošlošću i poštivanje presuda međunarodnih sudova ključni preduslov trajnog mira u Bosni i Hercegovini.