Federacija BiH povećava zaduženje: Novi kredit i rast javnog duga izazivaju zabrinutost ekonomista

Prema procjenama ekonomskih analitičara i izvora iz Parlamenta Federacije BiH, do kraja godine Vlada Federacije mogla bi se zadužiti za dodatnih 1,3 milijarde konvertibilnih maraka. U posljednjim mjesecima primjetan je rast troškova i potreba za dodatnim finansijskim sredstvima, dok prihodi ne prate taj tempo.

Federalno ministarstvo finansija nedavno je raspisalo javni poziv za dugoročni kredit od 50 miliona KM, koji bi trebao biti usmjeren na infrastrukturne projekte poput izgradnje autocesta i brzih cesta. Ipak, činjenica da je ranije ove godine Vlada Federacije emitovala obveznice na Londonskoj berzi u vrijednosti od 750 miliona KM, otvorila je pitanje koliko je sadašnji tempo zaduživanja dugoročno održiv.

Ekonomisti upozoravaju da bi Federacija BiH, ako se ovakav trend nastavi, mogla premašiti Republiku Srpsku po visini javnog duga. Napominju da bi učestalo zaduživanje moglo ugroziti stabilnost budžeta i usporiti buduće investicije.

Podaci pokazuju da rashodi Federacije rastu brže od prihoda, uz stalni porast unutrašnjeg duga. Tokom proteklih godina zaduženja su iznosila između 400 i 800 miliona KM godišnje, dok je unutrašnji dug u porastu. Samo u 2023. godini, unutrašnji dug Federacije povećan je s 683 na 924 miliona KM, a u 2024. premašio je 1,4 milijarde.

Stručnjaci naglašavaju da zaduživanje nije problem samo po sebi, ali da je ključno da se sredstva koriste za razvojne i produktivne projekte.
Predsjedavajući Odbora za ekonomsku politiku i finansije u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH, Admir Čavalić, istakao je da je svako zaduženje opravdano samo ako donosi konkretne rezultate.

„Problem nije u samom zaduženju, već u tome da li građani i privreda mogu vidjeti koristi od tih investicija“, poručio je Čavalić.

Prema dostupnim podacima, Federacija BiH trenutno izdvaja oko 110 miliona KM za programe podrške zaposlenosti. Ipak, broj zaposlenih stagnira, dok troškovi kontinuirano rastu.

Čavalić je podsjetio da je i ranije zaduženje putem Londonske berze imalo za cilj stabilizaciju budžeta, ali je naglasio da takvi potezi moraju imati jasno definisanu namjenu i transparentnost.

„Takve odluke mogu biti opravdane ako doprinose finansijskoj stabilnosti i razvoju, ali bez jasnog plana korištenja sredstava mogu predstavljati rizik za buduće budžetske politike“, dodao je.

Ekonomisti se slažu da će ključni izazov u narednom periodu biti racionalizacija troškova i jačanje domaće proizvodnje, kako bi se smanjila zavisnost od novih kredita. Dugoročno, upozoravaju da Federacija BiH mora pronaći ravnotežu između javne potrošnje, investicija i odgovornog upravljanja javnim dugom.