EVO ŠTA SE DESILO IZA ZATVORENIH VRATA: Dodikov veliki izazov Sarajevu pretvorio se u tišinu i povlačenje, da li je ovo neočekivani kraj velike priče?

Planirani referendum u bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska, koji je trebao biti održan danas, nije realizovan uprkos tome što je datum glasanja bio zvanično utvrđen. Građani su se trebali izjasniti o odlukama visokog predstavnika Christiana Schmidta, presudi Suda BiH protiv Milorada Dodika, te odluci Centralne izborne komisije BiH kojom mu je oduzet mandat predsjednika entiteta.

Od najave do odustajanja

Referendumsko pitanje glasilo je:
„Da li prihvatate odluke neizabranog stranca Christiana Schmidta i presude neustavnog Suda BiH izrečene protiv predsjednika RS, kao i odluku CIK-a o oduzimanju mandata predsjedniku Dodiku?“

Narodna skupština Republike Srpske usvojila je odluku o raspisivanju referenduma 23. augusta, a glasanje je bilo planirano za 25. oktobar. Međutim, vlast u Banjoj Luci naknadno je odustala od održavanja nakon što je Milorad Dodik prihvatio presudu Suda BiH, kojom mu je izrečena jednogodišnja zatvorska kazna i zabrana obavljanja javnih funkcija u trajanju od šest godina.

Poništavanje zakona i promjene u vrhu vlasti

Skupštinska većina u NSRS-u istovremeno je poništila sve zakone usvojene u proteklih osamnaest mjeseci, a koje je Ustavni sud BiH proglasio neustavnim i nespojivim s Dejtonskim mirovnim sporazumom. Upravo su ti propisi bili osnov za pokretanje sudskog postupka protiv Dodika, što sada otvara pitanje njihove stvarne političke svrhe.

Nakon što je presuda postala pravosnažna, Dodik je odstupio s funkcije predsjednika RS-a, a za vršiteljicu dužnosti imenovana je njegova dugogodišnja saradnica Ana Trišić-Babić, koja će tu dužnost obavljati do prijevremenih izbora zakazanih za 23. novembar.

Iako je referendum otkazan, Dodik je početkom oktobra izjavio da ideja nije potpuno odbačena, te je spomenuo 9. januar – entitetski praznik – kao mogući novi datum održavanja.

Opozicija: “Politički teatar bez stvarne volje”

U opoziciji, posebno u Srpskoj demokratskoj stranci (SDS), ovakav razvoj događaja ocijenjen je kao još jedan politički performans s ciljem mobilizacije birača i zadržavanja pažnje javnosti.

Prema njihovim navodima, odustajanje od glasanja potvrđuje da nikada nije postojala iskrena namjera da se građani stvarno uključe u proces odlučivanja o važnim pitanjima, već da su slične inicijative služile kao instrument političkog marketinga.

Dugogodišnji obrazac političke taktike

Referendumi su već duže od decenije dio prepoznatljive političke strategije Milorada Dodika. Najavljivani su o različitim temama – od pitanja pravosuđa i prenesenih nadležnosti do statusa entiteta – ali nijedan nije proveden do kraja.

Za građane Republike Srpske to znači da:

• izjašnjavanje naroda ostaje simbolično,

• referendumi služe kao instrument političkog pritiska,

• velika obećanja rijetko daju konkretne rezultate.

Bez utjecaja na ustavni poredak BiH

Bez obzira na česte političke napetosti i retoriku o „volji naroda“, nijedan od ranije najavljenih referenduma nije utjecao na ustavni okvir Bosne i Hercegovine.

Dejtonski mirovni sporazum ostaje čvrsto na snazi, dok međunarodne institucije pažljivo prate razvoj situacije. Time se potvrđuje da referendum, iako često podiže političku temperaturu, ne mijenja realne odnose moći, već ostaje sredstvo unutrašnje kontrole i očuvanja postojeće vlasti.