Newsletter Subscribe
Enter your email address below and subscribe to our newsletter
Enter your email address below and subscribe to our newsletter


Visoki predstavnik Christian Schmidt u najnovijem izvještaju Ujedinjenim narodima upozorava da Bosna i Hercegovina ulazi u najdublju političku i institucionalnu krizu od potpisivanja Dejtonskog sporazuma.
Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda krajem oktobra održat će sjednicu o Bosni i Hercegovini, a u središtu rasprave naći će se Schmidtov novi polugodišnji izvještaj. Dokument, koji je označen kao povjerljiv, danas je procurio u javnost i otkriva alarmantne ocjene o stanju u zemlji.
Zbog protivljenja Ruske Federacije, koja osporava njegov legitimitet, Schmidt neće prisustvovati sjednici Vijeća sigurnosti UN-a.
Umjesto njega, Bosnu i Hercegovinu će predstavljati predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić, što dodatno pojačava međunarodnu pažnju oko situacije u BiH.
U izvještaju, označenom kao 68. po redu, Schmidt tvrdi da su vlasti Republike Srpske i njen predsjednik Milorad Dodik nastavili s aktivnostima koje “direktno potkopavaju državne institucije i ustavni poredak BiH”.
“Ovo nisu izolovani incidenti, već dio dugoročne strategije usmjerene na razgradnju državnog okvira”, upozorava visoki predstavnik.
Uprkos političkim tenzijama, Schmidt navodi da su mir i sigurnost očuvani zahvaljujući prisustvu misije EUFOR-Althea.
Schmidt u izvještaju izražava zabrinutost zbog usporavanja evropskih integracija, navodeći da su političke blokade i nedostatak kompromisa najveća prepreka.
Ipak, kao pozitivan signal ističe usvajanje Programa reformi u Vijeću ministara, koji bi mogao otvoriti prostor za nastavak razgovora s Evropskom unijom.
Visoki predstavnik podsjeća da je Dejtonski mirovni sporazum međunarodno obavezujući i da su suverenitet i teritorijalni integritet BiH neupitni.
“Presude Ustavnog suda BiH moraju se sprovoditi bez izuzetka”, poručuje Schmidt.
Raspad državne koalicije i blokada institucija
Tokom izvještajnog perioda došlo je do raspada državne koalicije — stranke Trojke povukle su se iz saveza sa SNSD-om, dok HDZ i SNSD nisu prihvatili rekonstrukciju Vijeća ministara.
Schmidt ocjenjuje da je rezultat potpuna institucionalna blokada i zaustavljanje ključnih reformi.
Schmidt u izvještaju oštro kritikuje odluku Narodne skupštine RS-a o raspisivanju referenduma o državnim pitanjima, ocjenjujući da je riječ o neustavnom i opasnom presedanu.
Ustavni sud BiH, podsjeća se, reagovao je hitnom mjerom i zaustavio sve aktivnosti vezane za referendum.
Schmidt navodi da su međunarodne institucije morale intervenisati kako bi se spriječio finansijski kolaps državnih organa i osigurala priprema za opšte izbore 2026. godine.
Misija EUFOR-Althea ostaje, kako ističe, ključni garant sigurnosti na terenu.
Neriješeno pitanje državne imovine Schmidt naziva najvećom prijetnjom funkcionalnosti države, upozoravajući da entitetski zakoni o imovini predstavljaju direktan udar na Dejton i Ustav BiH.
“Svako jednostrano djelovanje mora biti zaustavljeno, jer podriva pravni poredak države”, navodi se u izvještaju.
Schmidtov izvještaj pred Vijećem sigurnosti UN-a prikazuje Bosnu i Hercegovinu na ivici duboke političke i institucionalne krize.
Trideset godina nakon Dejtona, međunarodna zajednica suočava se s pitanjem – može li BiH preživjeti novi talas destabilizacije bez ozbiljnog međunarodnog odgovora?