DRAGAN ČOVIĆ PONOVO TRAŽI TREĆI ENTITET: Mijenjao bi Ustav i ugasio OHR

Prema riječima Dragana Čovića, predsjednika HDZ-a BiH, Bosna i Hercegovina već duže vrijeme “treba promijeniti Ustav kako bi društvo bilo funkcionalnije, temeljeći se na jednakim pravima svih konstitutivnih naroda”. Ovu poruku ponovio je tokom obilježavanja 30. godišnjice parafiranja Daytonskog sporazuma i okončanja rata u BiH.

Na svečanosti u Mostaru predstavljen je i Zbornik radova – pojašnjen kao pregled političkog, institucionalnog i društvenog položaja Hrvata u postdaytonskoj BiH, uz prijedloge HDZ-a za buduće ustrojstvo zemlje.

Čović je naglasio da, po njegovim stavovima, preustroj Bosne i Hercegovine ka evropskim integracijama podrazumijeva potpuno redefiniranje odnosa među narodima.

Prema njegovim riječima, već duže vremena „je trebalo promijeniti Ustav Bosne i Hercegovine kako bi društvo bilo funkcionalnije, temeljeći se na jednakim pravima svih konstitutivnih naroda“.

Konsocijacijski federalizam i ideja “tri entiteta”

Čović je ponovio ranije poznat stav o modelu konsocijacijskog federalizma:

„Smatram da kroz elemente konsocijacijskog federalizma možemo osigurati sigurnost i ravnotežu između tri naroda, stvarajući tri različita entiteta koji će biti ugrađeni u bogatstvo Bosne i Hercegovine“, izjavio je.

Ponovo je naglasio kako „će samo tako BiH moći napredovati i pružiti jednakost svim narodima“.

Prema njegovom viđenju, pregovarački proces s Evropskom unijom mogao bi biti odskočna daska za takve ustavne reforme:

„Pregovarački proces za Europsku uniju mogao bi biti platforma za ostvarenje tih promjena, no to zahtijeva našu političku odgovornost i pragmatizam. Ako to ne uspijemo dogovoriti, bit ćemo prisiljeni tražiti pomoć međunarodnih partnera“, rekao je Čović.

“Odlazak OHR-a” i domaća odgovornost

Čović je ovom prilikom govorio i o ulozi visokog predstavnika:

„Odlazak OHR-a trebao je biti davno realiziran“, poručio je, dodajući kako bi domaći političari trebali preuzeti punu odgovornost za budući razvoj države.

Naglasio je i potrebu okončanja, kako je rekao, „alibi politika“:

„Treba prestati s ‘alibi politikama’ koje su, nažalost, često štetile svim narodima, a posebno Hrvatima i Bosni i Hercegovini u cjelini“, rekao je.

Zbornik radova i politička poruka

U okviru obilježavanja predstavljeni su radovi koji, prema HDZ-u, analiziraju položaj Hrvata u BiH i nude prijedloge za ustavne promjene zasnovane na stabilnosti, ravnopravnosti i političkoj sigurnosti.

Čović je zaključio da Bosna i Hercegovina može adekvatno odgovoriti na izazove:

„uz odgovornu političku volju“, te kroz „prilagodbu ustava i jačanje ustavnih načela“.

Godišnjica Daytonskog sporazuma

Obilježavanje godišnjice održano je povodom 21. novembra 1995. godine, dana kada je u američkoj zrakoplovnoj bazi Wright-Patterson parafiran Opći okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini.

Time je okončana četverogodišnja agresija i uspostavljen okvir današnjeg uređenja države. Sporazum su parafirali tadašnji predsjednik Hrvatske Franjo Tuđman, predsjednik Predsjedništva BiH Alija Izetbegović i predsjednik Srbije Slobodan Milošević.